Je li jedan od najvećih Dinamovih velikana odigrao posljednju euro-utakmicu u plavom dresu?
.png)
Vrijeme Čitanja: 4min | čet. 25.08.22. | 12:39
Mislav Oršić sinoć je u 64. europskoj utakmici u Dinamovom dresu zabio 26. euro-pogodak. Je li posljednji put predstavljao Dinamo u Europi i ako je, hoće li napustiti klub kao jedan od najvećih velikana kluba u povijesti?
Tko je najveći igrač Dinama svih vremena? Na to pitanje će vjerujemo svaki Dinamov navijač odgovoriti i svojeg ugla, s obzirom na vlastite preferencije, sustav vrednovanja sportske 'veličine' i stavke koje on ili ona smatraju bitnijima u ovoj ponekad i besmislenoj diskusiji.
Ako govorimo o čistoj igračkoj kvaliteti, onda tu, vjerujemo, ne bi trebalo biti prevelike dvojbe. Franjo Wolfl, Željko Čajkovski, Dražan Jerković, Ivica Horvat, Slaven Zambata, Rudolf Belin, Stjepan Lamza, Velimir Zajec, Zlatko Kranjčar, Zvonimir Boban, Davor Šuker, Robert Prosinečki, Dražen Ladić, Mario Mandžukić, Mateo Kovačić, Marcelo Brozović, Dani Olmo i brojni drugi, svi oni su dosegnuli svjetsku klasu, ali samo je jedan Dinamov igrač osvojio nagradu za najboljeg igrača najrasprostranjenijeg i najpopularnijeg svjetskog sporta.
Međutim, jedno je biti najbolji igrač koji je ikada nosio Dinamov dres, a drugo je biti najveći. Luka Modrić u Dinamu je proveo ‘tek’ tri i pol sezone, osvojio je tri naslova, dva Kupa i jedan Superkup, izborio je dva plasmana u skupine Europske lige, ali u niti jedno euro-proljeće. Realova i hrvatska ‘desetka’ ostvarila je značajan učinak u Dinamovom dresu, no kroz dugačku povijest zagrebačkog kluba bilo je igrača koji su podosta više pridonijeli stvaranju Dinamove povijesti od Luke Modrića ili prije njega, recimo, Zvonimira Bobana i Davora Šukera.
Poput, recimo, šestorice aktualnih igrača koji su u posljednje četiri godine osigurali prvo Dinamovo euro-proljeće nakon 49 godina čekanja, potom svoju prvu Ligu prvaka, zatim stigli do četvrtfinala Europske lige, pa onda osigurali treće euro-proljeće i, naposljetku, drugi plasman u Ligu prvaka.
Dominik Livaković, Kevin Theophile Catherine, Dino Perić, Arijan Ademi, Mislav Oršić i Bruno Petković više su ili manje sudjelovali u ranije spomenutim Dinamovim euro-uspjesima kojima k tome moramo pridodati i četiri naslova prvaka države, dva Kupa i dva Superkupa.
Za Arijana Ademija se već pisalo da je jedan od najvećih Dinamovih igrača svih vremena i kada bismo radili Dinamovih ‘povijesnih idealnih 11’, bilo bi gotovo pa nemoguće izostaviti Dinamovog kapetana iz te imaginarne postave.
No, je li pretjerano konstatirati da Mislav Oršić spada ne samo među najveće Dinamove napadače svih vremena, već i u kontekst najvećeg igrača uopće?
Franjo Mara Wolfl plavi je dres nosio punih 15 godina, s Gradjanskim je osvojio dva naslova prvaka države, s Dinamom jedan, a trofejnoj riznici pridodao je i jedan Kup. Dražan Jerković, prvi od dvojice Dinamovih 'kralja škarica', najbolji je klupski strijelac u povijesti, osvajač prvenstva 1958., tri Kupa Jugoslavije, s Dinamom je stigao do finala Kupa velesajamskih gradova 1967. Slaven Zambata bio je prvi topnik najslavnije generacije kluba i jedan od najvećih Dinamovih strijelaca ikada. Rudolf Belin bio je kapetan i lider te generacije. Stjepan Lamza jedan od najvještijih igrača generacije 1967, ali i kluba uopće.
Velimir Zajec svakako je najkompletnija osoba iz Dinamove povijesti, kapetan i najbolji igrač generacije koja je prvo 1979. osvojila nepriznati, a onda i tri godine kasnije priznati naslov prvaka države. Marko Mlinarić i Zlatko Kranjčar također ulaze u kontekst najvećih igrača kluba kroz povijest, a nemojmo zaboraviti niti na Dragu Vabeca koji je punih 11 godina u Dinamovom dresu parao suparničke mreže.
Dražen Ladić, Igor Cvitanović, Silvio Marić i Robert Prosinečki obilježili su period 90-tih, Eduardo Da Silva, Mario Mandžukić i Luka Modrić prvo desetljeće 2000-tih. A tu je onda i, uz Arijana Ademija, predvodnik ove generacije, 29-godišnji zagrebački dečko, koji je u Dinamo stigao na mala vrata, a onda je kroz četiri godine postao najbolji Dinamov euro-strijelac svih vremena i najbolji strijelac kluba tog perioda. Ono što je u tom kontekstu možda još i bitnije jest važnost Oršićevih pogodaka u ostvarenju Dinamovih uspjeha.
U playoffu za plasman u Ligu prvaka zabijao je Young Boysima, Rosenborgu i sinoć Bodo/Glimtu. U grupnoj fazi Lige prvaka zabio je četiri pogodaka u šest utakmica. U grupnoj fazi Europske lige zabio je pet pogodaka, a u nokaut fazi – osam.
A veliko je pitanje bi li Dinamo uopće osvojio naslov prvaka i posljedično izborio Ligu prvaka da je Mislav Oršić prošle zime rekao ‘DA’ i otišao u Premier ligu.
Čovjek je jednostavno mašina koja je zadužila Dinamo za sva vremena. Jedan od rijetkih igrača kojem su Bad Blue Boysi u svojoj 36-godišnjoj povijesti skandirali ime.
Znači li mogući dolazak Marka Pjace ‘zbogom’ Mislava Oršića od plavog dresa? Čak i ako do toga dođe, sigurni smo da neće biti i konačni ‘zbogom’, već samo ‘doviđenja’. Njegova izjava kako 'Nema većeg kluba od Dinama' već je postala kultna i pamtit će se u idućih pet, 10, 20, 50 godina. A tko zna, možda će se tada pamtiti i izjava "Nema većeg Dinamovog igrača od Mislava Oršića"....
