T. NičotaŠto želimo od HNL-a?
Vrijeme Čitanja: 7min | pet. 15.07.22. | 08:16
Tri godine zaredom HNL raste u mnogim segmentima, međutim, još ima stvari u kojima može i mora biti bolji. Očekujemo da u iduća 323 dana iskorači i na tim poljima
Veliki poster stajao je na vrhu visoke zgrade u Manchesteru. Na slici uplakani navijač sa šalom nedefiniranog kluba, iz svakog piksela fotografije isijavala je tuga.
"Još samo 270 dana do kraja Premiershipa", pisalo je na dnu.
Bila je to negdje krajem 90-ih, za ono doba (pa i za danas) vrlo originalna najava nove sezone najjače lige svijeta. Koliko god trajala i kakva god bila sezona, traje prekratko. A ona pauza između, kolika god bila, svejedno je preduga. Iako je naš HNL po svemu još daleko od Premiershipa, eto, s odmakom od 20-ak godina i mi smo ovog ljeta osjetili da je pauza preduga i jedva smo čekali da počne...
Tri sezone zaredom izgledale su ovako; borba za Europu i drugo mjesto u Ligi prvaka do zadnjih minuta zadnjeg kola, čak su četiri kluba bila u igri. Sezonu potom gledali smo do travnja izjednačenu borbu za naslov Dinama i Osijeka i potpuni kaos na dnu ljestvice, bitka za ostanak također do zadnjih minuta zadnje utakmice. I onda, lani, ono što već dugo nismo imali, 3/4 prvenstva četveroboj za naslov, koji se do zadnja dva kola pretvorio u dvoboj nedodirljivog Dinama i probuđenog Hajduka. Nestankom pandemijskih ograničenja popunile su se tribine, sad više ne samo u Splitu i (donekle) Rijeci, već i u Maksimiru, Koprivnici, Gradskom vrtu, Velikoj Gorici...Iza nas je sezona u kojoj je HNL postao hit, natjecanje širokog interesa. I kao da se odjednom pokrenuo neki stari, zaboravljeni mlin, koji melje sve više. Neizvjesnost je dovela publiku, punije tribine donijele su velika, rekordna tv-prava, a taj novac, koji će tijekom jeseni sjesti na račune 10 HNL klubova u kombinaciji sa svim već spomenutim, već je donio i zanimljiv prijelazni rok. Dolaze u HNL neka poznata imena, povratnici ili nova lica, većina najvećih zvijezda zasad je ostala ovdje, iako, naravno, ne treba živjeti u zabludi da baš nitko neće otići, iza ugla pojavljuju se neki novi mladi igrači, koji će biti u fokusu. Oni tzv. manji klubovi pregrupiraju se i ekipiraju, prodaju igrače za solidan novac, dovode trenere i igrače iz inozemstva, uzimaju na posudbe od velikih i najavljuju bijeg iz borbe za ostanak... Sve u svemu, ponudila je i ova ljetna stanka 'dobru utakmicu' i bila sjajan uvod u ono što slijedi, što počinje već večeras utakmicom Dinama i Lokomotive. I, što zapravo želimo od ovog HNL-a, što nam još novoga i boljega može ponuditi nova sezona?
EUROPSKI ISKORAK JE IMPERATIV
Često znamo reći i tu će se mnogi složiti da je HNL neizvjestan i uzbudljiv, ali još uvijek nedovoljno kvalitetan. Argument za takav stav jesu generalno slabi rezultati hrvatskih klubova u Europi. Izuzev Dinama koji je postao europska konstanta i već navikao navijače i na proljetne kontinentalne izvedbe i pobjede protiv velikih klubova. No, Dinamo ne može sam 'štancati' koeficijent i dizati ugled HNL-a izvan granica Hrvatske, moraju se priključiti i ostali klubovi. Prvi cilj, gotovo imperativ jest da ove jeseni dobijemo još barem jedan (zašto ne i više?) klub osim Dinama, koji će igrati europsku jesen. Hajduk, Osijek i Rijeka imaju resurse, imaju i momčadi koje kvalitetom sigurno pripadaju u Konferencijsku ligu. Sad to trebaju dokazati na travnjaku, bez tog europskog iskoraka naših klubova, neće niti HNL generalno napraviti novi iskorak.
JOŠ VEĆA IZJEDNAČENOST
Prošla je sezona bila uzbudljiva, ali na kraju se neizvjesnost svela ponajviše na borbu za naslov. Ostali dio poretka bio je, uz sitnije nebitne promjene, očit već na kraju prvog dijela sezone. Jer, već je deveto mjesto bilo mjesto spasa, nema kvalifikacija, a Hrvatski dragovoljac već je bio ispao. Ne samo ispao, već gotovo i nestao sa scene, ali, to je jedna druga priča. Šteta je, zapravo, što nema tih kvalifikacija s drugoligašima, dalo bi to dodatno draž natjecanju, HNS je to shvatio i kvalifikacije za ostanak vratit će se na scenu za dvije godine. Do tada, možemo se nadati da će i borba za to deveto mjesto biti izjednačena do samog kraja i natjerati HNL do krajnjih granica dramatike, da nitko ne ispadne već na polusezoni. Dakako, to bi značilo i da su klubovi iz donjeg dijela poretka neugodni i nepredvidljivi i u dvobojima s onima s vrha.
FINANCIJSKA STABILNOST
S jedne strane nikad veća tv-prava, dolasci ili povratci zvučnih imena, dobri transferi i iz klubova koji nisu dio velike četvorke. No, s druge strane i šuškanja ili glasne priče kako dio klubova smanjuje budžete, kako prilijevaju iz šupljeg u prazno i traže način kako da stvore konkurentnu momčad, a ne potroše puno. Baskijski vlasnik smanjio je proračun Istre, novi vlasnici u Šibeniku još pokrivaju dugove bivše Uprave, Podravka je navodno opet ugasila 'pipu' Slaven Belupu, Lokomotiva se nadala sigurnoj i bogatoj zaradi od Kačavendina transfera, bez kojega je zbog njegove teške ozljede ostala, Varaždin kao novi HNL član u startu treba više da bi složio kvalitetnu momčad. Kad sjedne prvi novac za tv-prava možda će svi malo odahnuti, no, sezona je duga i neće je biti lako preživjeti. Nadamo se ipak da ove sezone nećemo imati klubove kojima je upitna završnica sezone i čiji bankrot prijeti regularnosti prvenstva. Egzistencijskog stresa će sigurno biti, samo da rasplet bude pozitivan.
ŠTO MANJE ODGODA
O ovome smo problemu već pisali, ali opet ćemo ponoviti; HNL neće biti vrhunska liga dok se utakmice odgađaju kad to pojedinim klubovima odgovara. Oni koji igraju u Europi imaju pravo na odgodu jedne utakmice u vrijeme europskih kvalifikacija pa već imamo jednu odgodu, derbija Hajduka i Rijeke u drugom kolu. Uz veliku vjerojatnost da će u kolovozu biti odgođen barem jedan do dva derbija, Dinama i Hajduka ili Dinama i Osijeka, a to bi već dobro narušilo i regularnost i zanimljivost HNL-a. Do 1. rujna igrati prvenstvo, praktički, bez ijednog derbija (svaka čast svima ostalima) nije ono što navijači i sponzori žele pa i zbog klimatskih uvjeta nije isto igrati u kolovozu ili u veljači, ruše se rasporedi i planovi. Utakmice svaka tri-četiri i jesu smisao nogometne sezone, uostalom, samo se tako može povećati i konkurentnost klubova u Europi. Odgode kratkoročno možda donose predah i odmor, no, dugoročno mogu, zapravo, biti harakiri.
(JOŠ) BOLJE SUĐENJE
Ovo je uvijek jedna od želja uoči početka sezone, ali uvijek je i tema o kojoj se ponajviše priča tijekom sezone. Nekad i više nego o golovima, pobjedama, potezima... Suđenje, što god netko mislio, zadnjih je godina, posebno od pojave VAR-a, bolje i ujednačenije, ali, naravno da uvijek može biti i još bolje. Što kraće provjere iz VAR sobe, što manje 'graničnih' situacija u kojima 'može i jedno i drugo', što manje sudaca koji su nekome klubu crvena krpa. Krajem prošle sezone pojavila su se i neka nova sudačka imena, imat će ove sezone priliku dodatno se etablirati na nogometnoj sceni, možda baš taj novi sudački val približi HNL konačno europskim mjerilima. O sudačkim odlukama će se i ove sezone pričati, analizirat će ih se, bit će svađa i rasprava. Jer, to je nogomet i uvijek će biti. Ali, ako za još koji postotak na kraju sezone smanjimo sumnje da se u nečiju korist griješilo namjerno, već će to biti veliki pomak.
NOVI STADION...
Ne mislimo, nažalost, na Maksimir, jer znamo da je potpuna utopija da će se do kraja sezone nešto po tom pitanju pokrenuti. A čak i da se administrativno pokrene, sigurno neće operativno početi. Ovdje mislimo na osječki Pampas, stadion koji bi do kraja godine ili barem sezone trebao postati najmoderniji stadion u Hrvatskoj. Mađarski vlasnik ne odustaje, novi stadion je važnija preokupacija od Osijekova trofeja, vjerujemo da ćemo se konačno moći završenim projektom. Naravno, voljeli bismo kad bi taj Pampas bio zamašnjak ulaganja u svu nogometnu infrastrukturu, kako će izgradnja stadiona u Osijeku pogurati gradnju Maksimira, nove Kantride, obnovu Poljuda i Kranjčevićeve, ali nismo baš toliki sanjari i naivci. Pampas će biti sasvim dovoljno za ovu sezonu, navijamo da Osijek što prije preseli na novi stadion.
...I NOVA I STARA IMENA
I uza sve to želimo opet neka nove zvijezde, nove mlade snage, kao i da se neki stariji igrači vrate na pravi nogometni put. No, u to ionako ne sumnjamo, HNL svake godin iznjedri nekog novog, to je uostalom i trade mark ove lige. Šutalo, Kačavenda, Beljo, Smolčić..., samo su neki od mladića koji su zasjali prošle sezone, ove godine gledamo Baturinu, Barišića, Duvnjaka, opet Biuka, Stojkovića... Kotarski, Drmić i Krovinović bili predvodnici ekipe koja je stigla u HNL oživjeti karijeru ili vratiti kontinuitet igara i forme. U tome su uspjeli, a kandidata ima i ove godine; Vrančić, Halilović, Pavlović, Mitrović, Boško Šutalo, Borevković... Na papiru jaka imena i jamstvo kvalitete, bude li tako i na terenu, HNL će biti bolji nego prošle sezone.
Jasno, osim svega toga želimo našem HNL-u, jednom i jedinome, puno dobrih utakmica, preokreta i uzbuđenja, lijepih golova i poteza i pune tribine. Trajat će dulje nego ikad, čak 323 dana pa želimo i da se zadnjeg kola opet sjetimo mančesterskog plakata s početka priče i uplakani zaključimo kako je trajao prekratko!
HNL, 1.kolo
Petak, 15. srpnja
Subota, 16. srpnja
Nedjelja, 17. srpnja
Varaždin – Slaven Belupo, 19.00
*Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. Igraj odgovorno. 18+
.jpg)
