I. SučićU klubu su odlučili biti sami protiv svih, čak i protiv svojih. Ništa, neka gledaju utakmicu u novinama...
Vrijeme Čitanja: 4min | pon. 01.07.24. | 10:30
Rekordna posjećenost, rekordan broj pretplatnika, rekordan broj članova – to je Rijeka imala prošle sezone. Prvi potez za sljedeću sezonu? Luđačko povećanje cijena ulaznica na temelju ničega! Oni koji su ovu odluku potpisali već po prvim reakcijama navijača mogu shvatiti da su grubo pogriješili, ali vjerojatno ih to sada ne brine. A onda kad ih počne brinuti, tada će biti kasno...
Vjerojatno ne postoji nogometni fanatik s ovih prostora koji nije pogledao film ‘Kad porastem bit ću Kengur’. Kad bismo nogometnim žargonom trebali opisati taj velemajstorski uradak Radivoja Andrića, vjerojatno bismo ga usporedili sa Zidaneovim volejom iz finala Lige prvaka protiv Bayer Leverkusena. Da ne duljimo priču, film je genijalan, neponovljiv. Baš poput tog čuvenog pogotka francuskog čarobnjaka.
Prouči cjelokupnu ponudu na Germaniji i zaigraj odmah (Igraj odgovorno, 18+)
U moru fenomenalnih scena i bezvremenskih izjava koje se na dnevnoj bazi mogu čuti i 20 godina nakon što je film prvi put emitiran, jedna od zasigurno najzastupljenijih podsjetila nas je ono što se ove nedjelje dogodilo na Rujevici. Ukratko, u novinama je pisalo da film počinje u 19 sati, ali vlasnik kina je jedan nesuđeni ljubavni par u 18.59 zaustavio pred ulazom u dvoranu. Na njihovo čuđenje zašto ne mogu ući, objasnio im je da film počinje u 19.30, a kad je dobio odgovor kako u novinama piše da film počinje u 19 sati, s podsmjehom je Braci poručio:
“Ti onda gledaj film u novinama.”
Cijene ulaznica za utakmice Rijeke ovog će tjedna biti glavna tema svih navijača kluba s Kvarnera. Iako je navijački puk navikao da svake godine svoju ljubav prema klubu pokažu s pokojom euro-novčanicom više, nitko od njih, koji istinski žive Rijeku, nije mogao ni zamisliti da će ove sezone morati izdvojiti 134, 140 ili 164 posto više nego prošle sezone kako bi s istog mjesta na kojeg su dosad bili preplaćeni i sljedeće sezone nastavili gledati ‘svoj’ klub. Iako je klub sve samo ne ‘njihov’.
Foto: NK RijekaMoglo se pretpostaviti da će poskupljenja biti. Inflacija je, sve ide ‘gore’, tako i cijena karata. Ali, da će povećanje biti baš ovakvo... Sjećaju se Riječani dana kad je na Kantridi cijena karte za A tribinu bila 100 kuna. Ostatak društva, naročito oni koji su svoje miljenike gledali s D ili F tribine, tu odabranu družinu nekoliko bi puta za vrijeme utakmice počastilo s omiljenom im ‘centralne pi**e’. Šala, ništa drugo. Iako, isto tako im je bilo nepojmljivo da je netko za običnu nogometnu utakmicu spreman izdvojiti tako velik novac. Naročito u to vrijeme kad je 100 kuna imalo težinu. Danas? Danas su na Rujevici praktički svi ‘centralne pi**e’. Ne zato što gledaju utakmice s krovom nad glavom, već zato što su karte od ‘100 kuna’ među jeftinijima...
To drastično poskupljenje, koje u prosjeku iznosi nevjerojatnih 112 posto za sve sektore, mnogi smatraju bezobrazlukom. Apsolutno razumljivo. Jer, kad se sve zbroji i oduzme, što će navijači točno dobiti navijači za te nove cijene? Ništa. Ali baš ništa.
Foto: NepresušanDva reprezentativca već su napustila klub, a trećeg se - i to na kojekakve načine – molilo da učini isto. Na veliku sreću svih navijača, u Emirate mu se ne ide. Nadalje, od novih igrača u riječku svlačionicu ušetao je tek rezervni vratar. Čiji dolazak i nema nekog pretjeranog smisla budući da se zapostavlja talentirani Todorović te se Zlomisliću jasno poručuje kako u njega nisu baš ‘100 posto sigurni’. No, što je tu je. Ako su neki mislili da povećanje cijena ulaznica znači i besplatno piće, besplatan parking ili neku majicu, odnosno šal, opet su bili u krivu. Ponavljamo, s povećanjem navijači ne dobivaju baš ništa. Nit’ će gledati bolji nogomet, nit’ su se ambicije kluba promijenile, nit’ im pretplata vrijedi za europske utakmice. Nepotrebno je uopće naglašavati da većina neće imati ni krov nad glavom, a budući da u Rijeci kiša nije nešto neuobičajeno, društvo s Istoka i Sjevera već sada zna da će se s barem polovice utakmica svojim kućama vratiti mokri do gole kože.
U svakom normalnom sportskom kolektivu ovakvo povećanje cijena ulaznica nečime bi se trebalo pravdati. Ili ga barem objasniti. Kad bi navijači mogli uživati neki popratni sadržaj, kad bi mogli birati između nekoliko vrsta piva, kad bi mogli nešto pojesti, negdje sjesti, nešto osvojiti, kad bi ih se nečime animiralo, kad bi im se nešto ponudilo, kad bi mogli nešto kupiti... Tada bi povećanje prihvatili i razumjeli. Kad bi iz kluba jasno i glasno poručili da od prvog dana kreću u borbu za naslov i(li) grupnu fazu nekog od europskih natjecanja, kad bi se dovela pojačanja na deficitarnim pozicijama, kad bi se vidjela neka ulaganja... Tada bi isto povećanje prihvatili i razumjeli. Ovako, ništa im nije jasno.
Kao što ni Braci kad je pred kino dvoranu stigao pola sata ranije.
Ranije spomenutu scenu iz Kengura malo ćemo prilagoditi aktualnoj situaciji. Evo, zamislimo kako jedan običan navijač, koji je sada na godišnjem odmoru i koji je odlučio kako neće čitati portale ili novine, dolazi na stadion na prvu utakmicu u sezoni te na ticket pointu za svoje mjesto pruža isti iznos kao prošle sezone. I kako onda dobiva odgovor kako je 'kratak' za više od pola…
“Ali, prošle sezone bilo je dovoljno.”
“Ti onda gledaj prošlu sezonu. U novinama ili na portalima.”
Prošle sezone iz kluba su komunicirali ‘Zajedno smo Rijeka’, a izgleda kako će ime ovosezonske kampanje biti ‘Sami protiv svih’. I to baš svih, čak i protiv svojih... Podrška s tribina? Sopu i dečke prošle sezone nosio je huk 6000 luđaka, dok bi ove moglo biti upola manje - bedaka.
