.jpeg)
Grahovac: „I Sigurdsson i mi želimo nastaviti suradnju, a znamo i koji je najveći problem hrvatskog rukometa“
Vrijeme Čitanja: 6min | čet. 13.03.25. | 12:06
Lijepe brojke, lijepa sjećanja i lijep zalog za budućnost donijelo nam je minulo Svjetsko prvenstvo za hrvatski rukomet
Jutro nakon velike pobjede protiv Češke, hrvatski su se rukometaši vratili u Hrvatsku. Većina ih je u Karlovcu, neki su slobodan dan iskoristili za odlazak u Zagreb, neki za odmor i rekuperaciju, izbornik za pripremu nove utakmice koja je na rasporedu već u nedjelju, a upravo su i on i veliki uspjeh na Svjetskom prvenstvu bili tema u Trofejnoj sobi Hrvatskog rukometnog saveza u kojoj su predsjednik Tomislav Grahovac, glavni tajnik Damir Poljak te šef marketinga Silvijo Njirić podvukli crtu bogatog rukometnog siječnja.
Odigraj na svoje favorite u širokoj ponudi na Germaniji (Igraj odgovorno, 18+)
Kakav je dojam suradnje s izbornikom Sigurdssonom nakon dosadašnje suradnje?
"Mislim da možemo biti zadovoljni s onim što smo vidjeli na Svjetskom prvenstvu, ali i jučerašnjom utakmicom koju smo igrali bez gotovo 10-ak igrača sa SP-a gdje smo u pet minuta riješili utakmicu. Ono što je krasilo Hrvatsku jest jedna homogenost, kliknuli su igrači i trener. Digla se cijela reprezentacija, imamo odličnu obranu, pronašli smo šutere koji mogu izvana svakoj obrani zabiti gol. Doveli smo se u situaciju da naša igra ne ovisi o pojedincu, već smo kolektiv. Tu se dobiva utakmica. Cijela atmosfera u reprezentaciji i oko nje mi se čini pozitivnom. Tu smo puno postigli. Činjenica je da je Sigurdsson tu godinu dana i da se ima još što popraviti, ali mislim da je puno postigao i da imamo potencijala za još veći napredak", pohvalio je suradnju predsjednik Tomislav Grahovac.
Hoće li ga biti teško zadržati?
"Mislim da neće. Mislim da svatko tko radi dobre rezultate želi ostati."
Okrenula se tema potom na samu organizaciju i rezultate Svjetskog prvenstva.
"Biti drugi na svijetu je iz godine u godinu sve teže i teže, tako da moramo biti ponosni i svjesni koliko je ovo postignuće veliko. Ono što nas čini sretnim i ponosnim je da smo mi bili nositelji 65 posto utakmica na cijelom prvenstvu, a za to smo, bez floskula, dobili velike pohvale. Gotovo četiri godine smo se pripremali, s kolegama iz Norveške i Danske, da sve protekne u redu. Velik broj volontera, suradnika, drugih ljudi koji su pomogli u organizaciji ovako velikog natjecanja. Zahvaljujem se i Vladi, županijama i gradovima koji su pomogli i da organiziramo i da uopće dobijemo domaćinstvo ovako velikog natjecanja", poručio je predsjednik HRS-a, Tomislav Grahovac.
'DVORANE NEMAJU TERMINA ZA DJECU+
Koje će biti naše iduće domaćinstvo?
"Neka malo drugi dođu na red. Trenutno nemamo planove, ali dok malo predahnemo, za par godina ćemo vidjeti."
Koliko smo sada bliže rukometnom domu?
"Pričamo o tome ne znam koliko godina. Imamo i sada nekakve naznake i obećanja da bi se izgradio rukometni dom. Koliko je realno, ne znam. Nagledali smo se i maketa u prošlosti, ali se lopata nije zakopala. Mislim da je to potrebno, bojazan je za klubove. Nemamo slobodnih termina kako bi se zainteresiranoj djeci omogućio prostor za trening. Nužan je jedan takav kamp. Nadam se da ćemo u nekoj skoroj budućnosti ga i dobiti."
Bi li korisnije bilo poboljšati i koristiti infrastrukturu malih sredina po cijeloj Hrvatskoj?
"Ključni problem je gašenje malih sredina, ali to su problemi lokalnih zajednica. Trenutno je najveći problem što je 90 posto dvorana u vlasništvu škola, a ne gradova. Nastava traje do cca 18 sati, a onda te preostale termine dijelimo s košarkom, odbojkom, malim nogometom... Kada bismo imali gradske ili županijske dvorane, nama bi to sigurno pomoglo da se može kontinuirano raditi. Dodatan je problem da najmlađi dobivaju najkasnije termine, oko pola deset, a ujutro je škola, onda dolazi do prestanka treniranja, roditelji to ne mogu pratiti. Osim toga, rukometu je potreban cijeli teren, ne možemo ga prepoloviti kao košarka ili odbojka, koje onda mogu i više ekipa u isto vrijeme trenirati."
Hoćete li imati ozbiljnijih ambicija prema Domu sportova?
"Mi smo zainteresirani. Jadino Arena zadovoljava sve uvjete za održavanje Lige prvaka ili velikih natjecanja. Onda je problem za dobivanje termina. Recimo, RK Zagreb još ne zna termine svojih utakmica za sljedeću godinu. A sajmovi vjenčanja, životinja, nečega, se organiziraju dvije, tri godine unaprijed. Onda se dogodi da Zagreb mora odigrati u Varaždinu ili negdje drugdje svoju utakmicu. To se i reprezentaciji znalo događati. Druga događanja, a ne sportska, su u prednosti. Kada bismo imali dvoranu koja je samo sportska, to bi uvelike pomoglo. Trenutno se rukometni klubovi naguraju u Kutiju šibica i onda bude gužva", rekao je predsjednik.
'PROBUDILI SMO NACIONALNI NABOJ'
Nastavio je:
"Objedinili smo Hrvatsku, vratili osmijeh, vratili nacionalni naboj... Dolazili su navijači s malom djecom, s cijelim obiteljima, navijalo se bez ikakvog incidenta, bez ikakvog problema. Vratili smo rukomet djeci, vratili smo ga u škole. Nakon dugo vremena su djeca na ulici igrala rukomet. Spoznaja da se djeca žele upisati u rukomet u doba računala, interneta, možda je i najveći uspjeh ove medalje i daje nam želju i nadu da se u budućnosti možda opet kandidiramo za nešto. Maksimalne ocjene smo dobili. Uz silan trud Norvežana i Danaca, svi i dalje pričaju o atmosferi u Areni Zagreb."
Energija se prenijela i na sam doček na Trgu bana Jelačića. Procjene su da je bilo oko 50 tisuća ljudi na a toj velikoj proslavi hrvatskog rukometa.
"Tko god je bio ondje može vam potvrditi da je trg bio pun, ne znam točnu brojku. Kada vidite puno mladih, djece, svi sretni i zadovoljni bez incidenta, a program je trajao par sati, to vas ispunjava. Mi smo sportaši, želimo promovirati naš sport, ali primarno želimo promovirati našu državu na jedan kulturan i lijep način. Želimo vratiti povjerenje ljudi, da nismo samo talentirani za sport, nego da možemo ostvariti i rezultat, da smo tu u svjetskom vrhu", zaključio je predsjednik, nakon čega je tajnik Damir Poljak dobio riječ.
"Ovo je nama bilo šesto veliko natjecanje, što europsko, što svjetsko. Moram priznati da je ovo zadnje, s tri zemlje domaćina, gdje smo mi dvije trećine organizacije pokrili, bili jako zahtjevno i tražilo je puno priprema, sastanaka i dogovora. U zadnjih godinu dana smo imali intenzivne sastanke i ovo je sigurno bila najsloženija i najteža do sada priprema. Sama organizacija transfera, retransfera posljednjih ekipa iz skupina jer smo mi pokrivali i President's cup, zahtijevalo je velik trud svih nas."
Direktor prvenstva, Silvijo Njirić, i direktor marketinga HRS-a bio je jednako zadovoljan i ponosan na sve što je Savez postigao za vrijeme prvenstva.
"Nismo mi organizirali šest, već 18 velikih natjecanja. Kada pridodamo kadetska, juniorska, rukomet na pijesku.. No vratimo se na 2025. godinu. Pripremali smo se za ovo šest godina. Drago Ćosić i njegova medijska ekipa su odradili strašan posao. Što se tiče organizacije u tri grada, napravili smo lokalne organizacijske odbore. Imali smo sastanke jednom, dva puta tjedno, na licu mjesta jer je to jako zahtjevno. Godinu dana su oni bili dio naše operativne ekipe. Ono čime se posebno trebamo ponositi jest gledanost svih evenata. Nemojmo zaboraviti i izvlačenje skupina u Lisinskom, gledanost i emisije van utakmica. Nogomet je imao, kada je osvajao medalje, share blizu 80, a mi smo bili na 74 posto", pohvalio se Njirić pa dodao:
"Nisu to samo utakmice. To je i doček na Trgu. Mi smo od Lisinskog, preko utakmica, do dočeka na Trgu, imali preko 250 tisuća naših navijača. Bila je to prava sportska publika, na ponos svih nas, bez podjela i na to se trebamo ponositi. Nikada ovakve sportske priredbe nije bilo od osnutka Hrvatske i neće je biti u narednih 20 godina."
Kako stojimo financijski? Je li napravljen izračun?
"Još uvijek nije financijski podvučena crta, ali smo uvjereni da ćemo i tu izaći u pozitivnom dijelu", dodao je Njirić.
Savez već tjednima priprema novi sprektakl. U nedjelju u Arenu stižu Česi, stiže i 15 tisuća navijača, a stižu i svi osvajači velikih hrvatskih rukometnih medalja. Više o tome donosimo vam uskoro.