Stevanović najuspješniji golman, Hrvatska bolja od Danske i Norveške u njihovom najjačem oružju
Vrijeme Čitanja: 3min | pon. 28.01.19. | 13:50
Završna statistika Svjetskog prvenstva.
Završilo je Svjetsko prvenstvo u rukometu zasluženim slavljem Danske koja je u finalu potpuno razbila Norvešku (31:22). Tijekom cijelog turnira nije bilo spora da Danci igraju najljepši nogomet, a na kraju su i došli do prvog zlata u svojoj povijesti pred svojim navijačima.
Najbolji igrač turnira je Mikkel Hansen koji je i najbolji strijelac sa 72 postignuta gola. Slijede ga Norvežanin Magnus Jondal s 59 te Ferran Sole Sala s 58 golova. Najbolji strijelac hrvatske reprezentacije je Zlatko Horvat koji je s 39 golova na 14. mjestu ukupne liste najboljih golgetera turnira. Najbolji asistent je Sander Sagosen koji je 47 puta uspješno pronašao norveške suigrače koji su nakon tih dodavanja postigli golove. Igor Karačić je s 41 asistencija na drugom mjestu, a treći je Nijemac Fabian Wiede koji je upisao 39 asistencija. Domagoj Duvnjak je prikupio 35 asistencija što mu je donijelo 6. mjesto ukupne liste.
Kad se zbroje golovi i asistencije na vrhu je i dalje Hansen s ukupno 109 pogodaka i uspješnih dodavanja. Sagosen je na drugom mjestu (98), a Krilil Lazarov na trećem (86). Karačić je na 11. mjestu (61), a Duvnjak na 15. (59).
Najbolji kradljivac na turniru je Norvežanin Magnus Gullerud koji je osvojio 16 protivničkih lopti. Iza njega su Brazilac Felipe Borges i Nijemac Patrick Wiencek s po 13 osvojenih lopti s time da je Borges imao manje utakmica pa je na 2. mjestu. Najbolji Hrvat u ovoj kategoriji je David Mandić s 5 osvojenih lopti što ga je dovelo na diobu 20. mjesta.
Što se blokiranih udaraca tiče, tu prednjači Wiencek s 16 blokada. Henrik Mollgaard (Danska) ih je prikupio 15, Nicolas Bonanno (Argentina) 13, a Željko Musa je o stao na 5 što mu je bilo dovoljno za 20. mjesto. Najgrublji igrač turnira bio je Maksim Mikhalin iz Rusije koji je prikupio 4,3 negativna boda po utakmici. Iza njega su Federico Gaston Fernandez (Argentina) i Wajdi Sinen (Katar) s po 4 negativna boda, a najgrublji Hrvat je Željko Musa koji je s 1,9 negativnih bodova po utakmici tek na 27. mjestu ove liste.
Općenito je Hrvatska igrala dosta korektno na Svjetskom prvenstvu pa smo sa 8,2 negativnih bodova po utakmici završili na četvrtom mjestu u poretku za fair-play. Najbolji su Korejci i Španjolci s po 7 negativnih bodova po utakmici, a najgrublja Srbija s 15 negativnih bodova po utakmici. Podsjetimo, za svaki žuti karton se dobije jedan negativan bod, za isključenje dva, a za crveni karton pet negativnih bodova.
Što se statistika vratara tiče, u najbolju sedmorku je izabran Danac Niklas Landin, a on ima i najbolji postotak obrana – 38%. Zajedno s njim na vrhu su i naš Ivan Stevanović te Espen Christensen iz Danske s istim postotkom obrana. Marin Šego je s 33% zaustavljenih šuteva na 11. mjestu. U obranama sedmeraca prednjači Argentinac Leonel Carlos Maciel koji je obranio 8 od 19 sedmeraca što je sjajnih 42%. Stevanović je s 30% na 7. mjestu dok Šego nije branio sedmerce.
Zanimljivo je pogledati i detaljnu analizu napadačkog učinka svih reprezentacija. Hrvatska se u svim segmentima (ukupni postotak šuta, šut sa 6, odnosno 9 metara, šut s krila) nalazi u gornjoj polovici svih reprezentacija, a posebno je zanimljivo da smo najuspješnija momčad u kontranapadima. Izveli smo ih 54, a postigli 48 golova što je sjajnih 89%. Danci i Rusi su na 88% s time da ih je Danska izvela 50, a Rusija 34. A koliko je Norveška ovisna o brzim napadima govori podatak da su izveli 82 kontranapada koja su realizirali sa 85%.
(Foto: Reuters)