Maracana postala grad duhova: struja isključena, travnjak uništen, stadion opljačkan

U možda najgorem stanju je legendarna Maracana, kojoj su razne štetočine uništile travnjak, pljačkaši su razbili prozore i ukrali bakrene žice iz zidova, televizore i aparate za gašenje požara, a uništeno je i deset posto od 78 tisuća sjedalica. Krajem prošlog mjeseca lokalna energetska kompanija isključila je struju na stadionu zbog neplaćenih računa koji prema procjenama iznose 940 tisuća dolara.

„Brige oko sadašnjosti i budućnosti stadiona svakoga dana rastu“, oglasio se u siječnju ove godine Nogometni savez Rio de Janeira.

Na Maracani su odigrana dva finala Svjetskog prvenstva  (legendarno 1950. kada je Urugvaj, suprotno svim očekivanjima, svladao favorizirani Brazil nakon preokreta, a drugo prije dvije i pol godine u kojem je Njemačka osvojila četvrti svjetski naslov), a veliki stadion su također koristila četiri lokalna brazilska kluba - Botafogo, Flamengo, Fluminense i Vasco da Gama. Međutim, od zatvaranja Olimpijskih igara, stadion se ne koristi s obzirom na to da se glavni dionici ne mogu dogovoriti tko bi trebao preuzeti brigu oko istoga.

Također, gradski teren za golf, koji je koštao 20 milijuna dolara, zatvoren je jer nije bilo dovoljno ljudi koji su ga koristili. Četiri ostala olimpijska borilišta - dvije arene, teniski centar i staza za biciklističke utrke - također zjape prazne i neiskorištene.

Ugledni The Guardian ističe kako je Olimpijski park tijekom mjesec dana igara dnevno privlačio 150 tisuća ljudi, međutim, nakon završetka zjapi prazan. Prošlog vikenda u olimpijskom kompleksu igrao se odbojkaški turnir, a posjetioci su ostali zaprepašteni onime čemu su svjedočili.

Budućnost megalomanskih olimpijskih borilišta i dalje ostaje neizvjesna, što je izneseno i u studiji Amnesty Internationala koje ističe kako su Olimpijske igre ostavile „maglovito nasljeđe u gradu ukorijenjenom u marginalizaciju, diskriminaciju i kršenje ljudskih prava“.

Prema nekim navodima, 80 tisuća siromašnih žitelja Rija prisilno je preseljeno kako bi se mogla izgraditi potrebna infrastruktura za održavanje Olimpijskih igara.

„U većini slučajeva, ti stanovnici danas žive gore nego što su živjeli prije Igara – a i tada su bili najsiromašniji u gradu velikih ekonomskih razlika“, rekla je Theresa Williamson iz nevladine organizacije koja pomaže stanovnicima favela u Rio de Janeiru, te je ustvrdila da jedino isplativo nasljeđe koje su OI ostavile je kvalitetniji javni prijevoz, prenosi The Guardian.

Brazilska situacija ponovno povlači pitanje koliko se gradovima i državama u suvremenom svijetu isplatiti ulagati u organizaciju Olimpijskih igara koje zahtijevaju ogroman trošak, koji dugoročno više šteti gradu domaćinu nego što mu pomaže u promotivnom i ekonomskom smislu.

Još kada znamo da se uz organizaciju takvih velikih događaja često vežu sumnje (i dokazi) o pranju novaca, korupciji u javnom i privatnom sektoru, pa čak i smrti radnika za vrijeme izgradnje megalomanskih i superskupih stadiona koji, kao što pokazuju primjeri Atene, Pekinga i Rija, često nakon završenih igara zjape praznim i oronulim, tvrdnja oko neisplativosti organiziranja velikih natjecanja još više dobiva na važnosti.  

(Foto: Action Images)

Germanijak pratite i na našoj Facebook stranici!