Najveći uspjesi i najvažniji nastupi hrvatskih sportaša u 2023. (II)
Vrijeme Čitanja: 13min | sub. 23.12.23. | 09:42
Prisjetimo se pred kraj godine najvećih uspjeha
Prema podacima Hrvatskog olimpijskog odbora, hrvatski sportaši su u 2023. na svjetskim i europskim prvenstvima u kadetskoj, juniorskoj i seniorskoj konkurenciji osvojili 161 medalju, od čega su 52 zlatne, 50 srebrnih i 59 brončanih, a kad se pribroje nastupi u ostalim međunarodnim natjecanjima broj osvojenih odličja penje se do 400.
Prouči cjelokupnu ponudu za na Germaniji i zaigraj odmah (Igraj odgovorno, 18+)
Prisjetimo se pred kraj godine najvećih uspjeha:
Dodig najbolji u paru, Prižmiću juniorski Roland Garros
Iza hrvatskih tenisačica i tenisača još je jedna godina u kojoj se mogu pohvaliti trofejima na Grand Slam turnirima. Ovaj put je pariški Roland Garros bio sretno mjesto, a naslove su osvojili Ivan Dodig, u konkurenciji muških parova sa svojim američkim partnerom Austinom Krajicekom, te Dino Prižmić koji je trijumfirao u pojedinačnom natjecanju u juniorskoj konkurenciji, ponovivši ono što je 2005. napravio Marin Čilić.
Iako se približio ulasku u peto desetljeće svog života, 38-godišnji Ivan Dodig iza sebe ima jednu od najboljih sezona u karijeri. S Krajicekom je, osim trijumfa u Roland Garrosu, osvojio i Masters naslov u Monte Carlu te tri ATP 500 turnira (Rotterdam, Queen's Club, Peking). To je hrvatsko-američkom paru donijelo status najboljeg para na kraju godine.
Grand Slam naslovu, svom šestom u karijeri, u 2023. se radovao i Mate Pavić. Splićanin je trijumfirao u Wimbledonu, a partnerica u mješovitom paru bila mu je Ukrajinka Ljudmila Kičenok.
Hrvatski tenis je po prvi put u posljednjih 20 godina ostao bez finalista u pojedinačnoj konkurenciji na ATP Touru, čemu su kumovale ozljede dvojice najboljih hrvatskih tenisača, Marina Čilića i Borne Ćorića. Čilić je zbog ozljede koljena u 2023. odigrao dva meča, a Ćorić je u sezoni s tri polufinala, od kojih se ističe ono na Masters 1000 turniru u Madridu, zadnji meč odigrao na US Openu.
Zbog njihovih zdravstvenih problema je patio i rezultat Davis Cup reprezentacije, unatoč velikom naporu i entuzijazmu momčadi koju je predvodio Borna Gojo. Izabranici Vedrana Martića su u veljači pobijedili Austriju u Rijeci i plasirali se na završni turnir. Split je dobio domaćinstvo jednog od četiri turnira grupne faze, ali to nije donijelo sreću našim tenisačima, a ni očekivanu podršku s tribina velike dvorane na Gripama, iako su u sastavu bila trojica Splićana. Borna Gojo je ostvario velike pobjede protiv Francesa Tiafoea i Tallona Griekspoora, ali za plasman među dvije najbolje reprezentacije koje su izborile plasman u četvrtfinale to nije bilo dovoljno.
Borna Gojo će 2023. pamtiti kao godinu u kojoj se probio u Top 100 na pojedinačnoj ATP ljestvici, gdje bi se, ako ga zaobiđu ozljede, trebao i zadržati te penjati prema društvu 50 najboljih.
U tom društvu su godinu završile dvije hrvatske tenisačice, Donna Vekić (WTA – 23.) i Petra Martić (WTA – 40.).
Vekić se nakon 18 mjeseci čekanja ponovno našla među pobjednicama na WTA Touru, a svoj je četvrti naslov u karijeri osvojila u meksičkom Monterreyu. Uz finale u Berlinu i prvo četvrtfinale na Australian Openu, 27-godišnja Osječanka je kraj sezone dočekala među 25 najboljih igračica svijeta.
Petra Martić je u veljači došla do finala turnira u Linzu, a onda je do kraja sezone još triput spojila dvije ili više pobjeda, što ju je dovelo do četvrtfinala na WTA 1000 turniru u Madridu i na WTA 500 turniru u Eastbourneu te do trećeg kola u Wimbledonu.
Iako se radi o ekshibicijskom turniru, ne treba zaboraviti ni trijumf Donne Vekić i Borne Ćorića na obnovljenom natjecanju mješovitih reprezentacija, Hopman Cupu, koje je u srpnju održano u francuskoj Nici, prvi put izvan australskog teritorija i nakon četverogodišnje stanke. Vekić i Ćorić su u finalu nadigrali Švicarsku za koju su igrali Celine Naef i Leandro Riedi, nakon što su u grupnoj fazi bili bolji od Belgije (Elise Mertens, David Goffin) i Španjolske s Carlosom Alcarazom.
Na jedinom hrvatskom ATP Tour turniru u Umagu iznenađujuće je slavio Australac Alexei Popyrin koji je u finalu svladao miljenika umaške publike, Švicarca Stana Wawrinku. Prvi australski pobjednik u Umagu je na putu do trofeja u četvrtfinalu svladao Dinu Prižmića u kojem je hrvatski tinejdžer bio ravnopravan suparnik. Hrvatski navijači su se mogli veseliti pobjedi Nine Serdarušića i Slovenca Blaža Role na turniru parova koji su u uzbudljivom finalu protiv Talijana Bolellija i Vavassorija spasili tri meč-lopte. Tako je Serdarušić postao prvi hrvatski tenisač koji je u Umagu uspio osvojiti naslov na turniru parova.
Košarkaši bez poraza u službenim utakmicama, ostali u igri za OI u Parizu
Hrvatska muška košarkaška reprezentacija je nakon sumorne 2022. u godini na izmaku doživjela rezultatski uzlet i vratila nadu košarkaškim zaljubljenicima. Košarkaši su u službenim nastupima u 2023. bili bez poraza. Nažalost, nisu sudjelovali na Svjetskom prvenstvu, već su morali igrati pretkvalifikacije za EuroBasket 2025. i pretkvalifikacijski turnira za Olimpijske igre u Parizu.
Godinu je na izborničkom mjestu započeo Aco Petrović, a pod njegovim vodstvom su pobijeđene Švicarska i Austrija.
U travnju je Upravni odbor za novog izbornika ustoličio Josipa Sesara. Pod njegovim vodstvom uspješno je zaključen pretkvalifikacijski ciklus za EuroBasket 2025. s četiri uvjerljive pobjede u dvobojima s reprezentacijama Luksemburga i Irske, a potom je uslijedio glavni događaj – pretkvalifikacijski turnir za OI u Istanbulu.
Momčad je osnažena priključenjem novog kapetana Darija Šarića, Ivice Zubca, Marija Hezonje i Jaleena Smitha. Pobjede protiv Belgije (86-55), Švedske (99-67) i Nizozemske (89-81) u grupnoj fazi, dovele su Hrvatsku do polufinala u kojem su Sesarovi izabranici nadigrali Ukrajinu (85-70), da bi u utakmici za plasman u olimpijske kvalifikacije svladali i domaćina turnira, reprezentaciju Turske (84-71).
U srpnju 2024. Hrvatska će igrati na turniru u Pireju. Slovenija i Novi Zeland stoje košarkašima na putu u grupnoj fazi, a dođu li do polufinala tamo će ih čekati netko iz terceta koji čine Grčka, Egipat i Dominikanska Republika. Samo će pobjednik turnira otići na Olimpijske igre.
Košarkašice se na početku 2023. nisu uspjele kvalificirati za ovogodišnje Europsko prvenstvo, ali su dobro započele kvalifikacije za EuroBasket 2025. Izabranice Stipe Bralića tijesno su poražene (65-70) od aktualnih europskih doprvakinja Španjolki, a onda su uvjerljivo svladale Nizozemsku (81-57).
Klupsku sezonu su obilježili košarkaši Zadra koji su pod vodstvom Danijela Jusupa u grad koji je "stvorija košarku" donijeli četvrti naslov prvaka Hrvatske svladavši u polufinalu doigravanja Cibonu, a u finalu Split. Cibona je osvojila Kup Krešimira Ćosića.
Zadrani su bili najbolja hrvatska momčad u regionalnoj ABA ligi i plasirali su se u doigravanje, ponajviše zahvaljujući sjajnom Luki Božiću koji je svojim igrama zaradio naslov najkorisnijeg igrača (MVP) osnovnog dijela sezone. Zadar je u četvrtfinalu doigravanja naletio na beogradsku Crvenu zvezdu i ispao u dvije utakmice.
Košarkašice dubrovačke Raguse su treću godinu zaredom postale prvakinje Hrvatske, a trijumfom u Kupu Ružice Meglaj-Rimac osvojile su dvostruku domaću krunu.
Popović i Ljutić u slalomskoj eliti, Zubčić nakon dvije godine opet na postolju
Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju u francuskom Meribelu i Courchevelu hrvatskim predstavnicima nije donijelo puno radosti. Najbolji plasman ostvario je Filip Zubčić koji je u veleslalomu završio na osmoj poziciji, što mu je bio najbolji plasman u sezoni.
No, sve ono što mu je nedostajalo u prošloj, 30-godišnji Zagrepčanin je posložio za početak nove sezone. Na prvom veleslalomu u francuskom Val d'Isereu je ostao na korak do postolja osvojivši četvrto mjesto, da bi osam dana poslije u talijanskoj Alta Badiji imao drugo vrijeme sa samo 19 stotinki zaostatka za nepobjedivim Švicarcem Marcom Odermattom. Dan poslije Zubčić nije uspio spojiti dvije vrhunske vožnje, ali je svejedno završio na četvrtom mjestu i nakon tri veleslaloma drži treće mjesto u redoslijedu za Mali kristalni globus u toj disciplini.
Prošla sezona je bila najbolja u karijeri Leone Popović. Darovitu 26-godišnju skijašicu iz Mrkoplja konačno su zaobišle ozljede pa je u slalomu dokazala da pripada elitnom društvu, osvojivši šesto mjesto u toj disciplini u prošloj sezoni. Imala je konstantu rezultata, završila sve utrke osim jedne, i gotovo uvijek bila među deset najboljih. Najbolje je ostavila za kraj, kad se na finalu sezone u Andori prvi put u karijeri popela na pobjedničko postolje, osvojivši drugo mjesto.
Da prošla sezona nije bila slučajna Leona je dokazala već na početku nove, kad je u finskom Leviju ponovno doskijala do drugog mjesta u slalomu za Svjetski kup. No, Leona nije sama. Zagrepčanka Zrinka Ljutić je već sa 19 godina došla do pobjedničkog postolja, kad je krajem siječnja u Špindleruvom Mlynu osvojila treće mjesto u slalomu. Bila je to sezona skijaškog odrastanja i prilagodbe na natjecanja u društvu najboljih svjetskih skijašica pa je Zrinka mnoge utrke završila bez plasmana.
Početak nove sezone je pokazao da je u pripremama napravila velik napredak i u prvih sedam utrka svaki put osvojila bodove. Ima tri Top 10 plasmana u slalomu, a na četiri veleslaloma najlošiji plasman joj je 14. mjesto, s time da je u kanadskom Tremblantu prvi put bila u Top 10 u ovoj disciplini osvojivši sedmo mjesto.
Hrvatsko alpsko skijanje doživjelo je tijekom ljetnih mjeseci težak udarac, kad je Međunarodna skijaška federacija (FIS) iz kalendara Svjetskog kupa izbacila Zagreb, unatoč tome što su slalomske utrke za Trofej snježne kraljice sa sljemenskog Crvenog spusta bile među najgledanijima u svijetu.
Godina na izmaku bila je značajna za hrvatski biatlon, koji je u Matiji Legoviću dobio osvajača dviju medalja na Svjetskom juniorskom prvenstvu. U kazahstanskom Ščučinsku Legović je osvojio srebrno odličje u sprintu te broncu u individualnom natjecanju. Da je doista darovit, Legović je pokazao i u svom debiju na Svjetskom prvenstvu u seniorskoj konkurenciji zauzevši 48. mjesto u sprintu.
Filip Zubčić. REUTERS/Stefan WermuthOdbojkaši došli nadomak četvrtfinalu na EP-u
Tijekom 2023. održana su europska prvenstva u obje konkurencije, a više uspjeha imali su hrvatski odbojkaši koji su nakon omjera 3-2 u skupini izborili osminu finala. U skupini su Hrvati pobijedili Ukrajinu, Španjolsku i Bugarsku, dok su poraženi od Finske i Slovenije. Osmina finala je donijela dvoboj protiv Rumunjske u bugarskoj Varni gdje se Hrvatska vratila nakon 0-2 na 2-2 u setovima, ali i izgubila peti set s 12-15.
Odbojkašice nisu uspjele preskočiti prvu prepreku, natjecanje po skupinama, već su upisale svih pet poraza na prvenstvu. Bolje su od Hrvatica bile Italija, Bugarska, Rumunjska, Švicarska te Bosna i Hercegovina. No, mlađe generacije nizale su uspjehe pa je tako ženska U19 reprezentacija osvojila peto mjesto na SP-u u Osijeku, a U17 odbojkašice treće mjesto na EP-u.
U domaćim okvirima nastavila se dominacija Mladosti u obje konkurencije, premda su odbojkaši prošli trnoviti put do 22. naslova prvaka Hrvatske. Svladali su osječku Mursu 3-2 u finalnoj seriji premda su Osječani vodili 2-0, a u odlučujućem petom ogledu Mladost je slavila na gostujućem parketu.
Kod odbojkašica Mladost je lakše došla do konačnog slavlja. U finalu je Mladost svladala Dinamo s ukupnih 3-0 te tako došla do 18. naslova prvaka u povijesti te šestog u nizu. Mladostašice su osvojile i Kup natjecanje, dok je Mursa bila najbolja kod odbojkaša.
Za hrvatske klubove u obje konkurencije Liga prvaka je i dalje nedohvatljiva, ali su igračice Mladosti izborile play-off CEV kupa.
Sredinom lipnja 2024. godine Hrvatska će po treći put u nizu biti domaćin Final Four turniru europske Zlatne lige odbojkaša.
Stolnotenisače nijanse dijelile od odličja na momčadskom EP-u
Hrvatska muška stolnoteniska reprezentacija bila je u Švedskoj sasvim blizu medalje na momčadskom Europskom prvenstvu. No, u četvrtfinalu, dvoboju gdje su odlučivale nijanse, Njemačka je pobijedila 3-2. U odlučujućem petom meču Duda je s 3-2 svladao Tomislava Pucara pa tako Hrvati i dalje čekaju momčadsku medalju, prvu nakon 2014. godine.
Prije toga je Hrvatska u skupini pobijedila Švicarsku 3-0 i Austriju 3-1, dok je u osmini finala bila bolja od Slovačke s 3-1.
Stolnotenisačice su na ekipnom Europskom prvenstvu prošle skupinu nakon poraza od Rumunjske 0-3 i pobjede 3-0 protiv Slovenije, ali dalje od osmine finala nisu mogle. U toj fazi prvenstva nadjačale su ih Portugalke s 3-1. No, jedna Hrvatica ipak je osvojila europsko zlato, drugo u nizu. Legendarna hrvatska stolnotenisačica Tamara Boroš je vodeći Njemačku kao izbornica opet došla do europskog trona.
Na pojedinačnom Svjetskom prvenstvu u Durbanu najdalje je dogurao Tomislav Pucar koji je u osmini finala poražen od Egipćanina Omara Assara. Prije toga je Pucar ostvario veliku 4-3 pobjedu protiv i dalje odličnog Dimitrija Ovčarova. Filip Zeljko je u prvom kolu svladao vrlo dobrog Dudu, ali je ispao u drugom kolu kao i kod stolnotenisačica Ivana Malobabić.
Na Europskim igrama u Krakowu Andrej Gaćina je u polufinalu poražen od Francuza Felixa Lebruna, dok su Pucar i Hana Arapović obranili naslove državnih prvaka. Mlada, 19-godišnja Arapović dodatno se najavila stolnoteniskom svijetu osvajanjem naslova europske prvakinje u Sarajevu, u konkurenciji mlađih seniorki.
Aular pobijedio u najneizvjesnijem izdanju "Cro Racea"
Godinu na izmaku u biciklizmu obilježila je dosad nezabilježena dominacija jedne momčadi na velikim trotjednim utrkama. Po prvi se put u povjesti dogodilo da su i "Giro" i "Tour" i "Vueltu" osvojili vozači iz iste ekipe, Jumbo-Visme. U svibnju je u Italiji trijumfirao Slovenac Primož Roglič, u srpnju u Francuskoj Danac Jonas Vingegaard, a u Španjolskoj u rujnu Amerikanac Sepp Kuss.
Ipak, prema rangiranju Međunarodnog biciklističkog saveza (UCI) najuspješniji vozač u 2023. ipak je bio svestrani Slovenac Tadej Pogačar, iako je drugu godinu zaredom završio na drugom mjestu ukupnog redoslijeda na "Touru". No, Pogačar ljubitelje biciklizma oduševljava svojom konkurentnošću tijekom čitave godine, bilo da je riječ o trotjednim, jednotjednim ili jednodnevnim utrkama. Tako je u ožujku slavio na jednotjednoj "Paris-Nice", u travnju na jednodnevnoj "Ronde van Vlaanderen", u srpnju je bio drugi na "Touru", u kolovozu je osvojio broncu na Svjetskom prvenstvu, da bi u listopadu pobijedio treći put zaredom na jednodnevnoj "Il Lombardiji".
Nastavljena je i tradicija održavanja jednotjedne utrke "CRO Race" koja se ustalila u međunarodnom kalendaru u terminu krajem rujna ili početkom listopada. Ove je godine utrka posjetila i hrvatske otoke, cilj jedne od šest etapa bio je na Pagu, a start jedne na Krku, dok je cilj posljednje etape standardno bio u Zagrebu. Hrvatskim cestama opet se natjecalo i nekoliko momčadi iz najvišeg ranga svjetskog biciklizma "WorldToura", a u neizvjenoj zavšnici u kojoj konačni pobjednik nije bio poznat do posljednjeg metra na kraju je slavio Venezuelanac Orluis Aular ispred Norvežanina Alexandera Kristoffa i Britanca Ethana Haytera.
Vaterpolisti na EP-u opet pred domaćom publikom
Najvažnija vijest za hrvatski vaterpolo u 2023. stigla je potkraj godine, kad je krovna europska organizacija za vodene sportove dodijelila Hrvatskoj organizaciju Europskog prvenstva za vaterpoliste u siječnju 2024. Prvenstvo se trebalo održati u Izraelu, ali je premješteno zbog rata u tom području, pa je Hrvatska postala jedina zemlja koja će dvaput zaredom organizirati prvenstvo Staroga kontinenta, te će u Dubrovniku i Zagrebu braniti naslov osvojen 2022. u Splitu.
Vaterpolisti su osvajanjem deveto mjesta imali razočaravajući nastup na Svjetskom prvenstvu u japanskoj Fukuoki. Izabranici Ivice Tucka ključnu utakmicu imali su u osmini finala, kad su poraženi od Crne Gore s 11-12 i tako ispali iz borbe za odličja.
Splitski Jadran je prvi put u povijesti kluba osvojio naslov prvaka Hrvatske. Jadran je u odlučujućoj petoj utakmici finala doigravanja državnog prvenstva pred prepunim tribinama poljudskog bazena u Splitu svladao Jug Adriatic osiguranje s 11-8 i s 3-2 u pobjedama došao do povijesnog naslova. Dubrovčani su svoju "osvetu" dočekali u prosincu kada su u finalu Kupa u Zadru nakon peteraca pobijedili Jadran i došli do rekordnog 16. naslova.
Dubrovčani se mogu pohvaliti i trofejom u Regionalnoj ligi, kad su u finalu u Beogradu, opet nakon lutrije peteraca, svladali splitski Jadran. Hrvatski klubovi su pritom u polufinalu nadjačali najjače srpske klubove Novi Beograd i Radnički.
Ivica Tucak. REUTERS/Mate BaloghŠokantni porazi rukometaša i rukometašica na svjetskim prvenstvima
U 2023. su hrvatske rukometašice i rukometaši nastupili na svjetskim prvenstvima, na kojima nisu postigli očekivane rezultate.
Rukometaši su na svjetskoj smotri u Švedskoj već u prvoj utakmici doživjeli debakl protiv Egipta (22-31), a potom svladali SAD i Maroko. U drugom krugu odigrali su 22-22 s jakom Danskom, te pobijedili Bahrein i Belgiju, ali im to nije bilo dovoljno za prolaz u četvrtfinale, jer su Danci svladali Egipćane u zadnjoj utakmici.
I rukometašice su igrale u Švedskoj, gdje su prvenstvo započele remijem protiv Senegala, a zatim i porazom od Šveđanki. U drugom krugu u Goeteborgu su pobjedama na Kamerunom i Crnom Gorom došle do prilike da same odlučuju o prolasku u četvrtfinale, ali su porazom od Mađarske u zadnjoj utakmici grupne faze izgubile mogućnost za prolaz i šansu za olimpijske kvalifikacije. Izabranice Ivice Obrvana su u samoj završnici protiv Mađarica imale i šest pogodaka prednosti, ali potom dokraja nisu uspjele zabiti nijedan gol.
Rukometaši Zagreba ponovno su osvojili naslov državnih prvaka, a u Ligi prvaka su nakon dugo godina opet konkurentni te nakon 10 kola drže šesto mjesto u skupini koje im donosi prolaz u daljnje natjecanje.
Našički Nexe je s igrao četvrtfinale Europske lige, gdje je poražen od njemačkog Goppingena, a u novom izdanju je lakoćom prošao skupinu i izborio drugi krug natjecanja.
Treće uzastopno svjetsko zlato za gluhe rukometaše
Hrvatska rukometna reprezentacija gluhih nastavlja nizati sjajne rezultate na velikim natjecanjima. Na Svjetskom prvenstvu u Danskoj osvojila je zlatnu medalju pobijedivši u finalu sa 28-22 Njemačku osvojivši tako treće uzastopno svjetsko zlato. Svjetska prvenstva se održavaju od 2014., a prvi svjetski prvak bila je Hrvatska. Isti uspjeh ponovila je i 2018., a treći uzastopni naslov osvojila je ove godine.
Hrvatska muška rukometna reprezentacija gluhih jedna je od najtrofejnijih sportskih ekipa u Republici Hrvatskoj s osvojenih osam olimpijskih medalja od kojih je pet zlatnih, jedna srebrna i dvije brončane. Na Europskim prvenstvima imaju pet zlata te po jedno srebro i broncu.
Tomislav Bošnjak je bio najbolji strijelac turnira sa 44 postignuta pogotka, dok je Bruno Varšić proglašen najboljim vratarom. Njih dvojica su uvršteni u najbolju sedmoricu turnira.
Na Europskom atletskom prvenstvu za gluhe (seniorsko i juniorsko) u poljskom Szczecinu, Hrvatska je osvojila tri medalje. Viktor Barešić je osvojio zlato u bacanju kugle (U20) i broncu u bacanju diska, dok je Laura Štefanac bila zlatna u bacanje koplja. Odlične rezultate ostvarili su i hrvatski strijelci na Europskom prvenstvu gluhih u streljaštvu u njemačkom Poingu. Lana Skeledžija je osvojila broncu u disciplini zračni pištolj, dok je u kategoriji mix zračni pištolj s Borisom Gramnjakom također bila treća.
