REUTERS/Arnd Wiegmann
REUTERS/Arnd Wiegmann

Švicarski model: Liga raste s 10 na 12 sudionika, uvodi se i doigravanje?

Vrijeme Čitanja: 3min | sri. 06.04.22. | 18:33

Švicarski nogometni savez se priprema za izvanrednu sjednicu koja bi trebala potvrditi radikalne promjene u tamošnjem ligaškom sustavu.

Liga je liga, a prvenstvo prvenstvo.

I tu otprilike prestaju sve jednakosti nacionalnih prvenstava u Europi. Od broja sudionika, do bodovnog formata, svaki savez je prilagodio ligaški sustav svojim potrebama. U Hrvatskoj smo primjerice prošli ligu 12, potom i ligu 16, samo da bi na kraju ipak ostali zadovoljni s ligom 10, koja nudi četiri puna kruga, točnije 36 kola. Napustili smo i format lige za ostanak i lige za prvaka, pa možemo slobodno reći kako je naš sustav – standardan.

Za razliku od HNS-a koji, koliko znamo, nema namjeru mijenjati prvenstveni format, u Švicarskoj se spremaju velike novine. Švicarci, koji su do sad njegovali format lige 10, od sezone 2023./2024. planiraju uvesti 12 prvoligaša i isto tako raščlaniti prvenstvo na tri poprilično različite faze.

Naravno, cilj je učiniti ligu konkurentnijom, a plan je sljedeći. Dvanaest prvoligaša bi u prvoj fazi odigralo 22 kola, po jednu utakmicu sa svakim (doma i u gostima). Potom, prvih šest momčadi ide u tzv. Ligu za prvaka, dok bi drugih šest nastupalo u Ligi za ostanak. Druga faza prvenstva bi ponudila po jednu utakmicu (doma i u gostima) unutar svake te dvije polovice. To bi prevedeno značilo novih 10 utakmica protiv izravnih konkurenata za naslov, odnosno ispadanje iz lige.

I to je manje-više sve što je za sad dogovoreno. Treća, ključna faza tek treba biti utvrđena, premda je i savez na svojim službenim stranicama iznio neke od popularnijih prijedloga za svršetak prvenstva.

Nakon 32 odigrana kola (22 u regularnoj sezoni, plus 10 u drugoj fazi natjecanja) valja odrediti na koji će se način igrati za prvaka države. Jedan od modela koji je neformalno pao na plodno tlo nakon dugih konzultacija s predstavnicima prvoligaša uključuje odvojeno doigravanje prvog i drugog za prvaka, dok bi momčadi pozicionirane između treće i osme pozicije igrale za mjesta koja vode u Europu.

Zanimljivo, otkako je osnovana Super liga u Švicarskoj, Švicarska je vidjela tri različita prvaka. Young Boyse koji imaju u vitrini posljednja četiri prvenstva, Basel koji je do 2018.godine dominirao spojivši čak osam zaredom, i Zurich, koji broji tri, posljednji davne 2009.godine.

Ovakav pristup, koji je na Twitteru prenio i profesor Tomislav Globan sa EFZG-a, predmet je kritika. Neki smatraju kako bi ovakav model playoffa donio tzv. “kingmaking” u svega dvije utakmice. Tko zna, možda se Švicarska ugleda na obližnju Belgiju koja njeguje sličan model samo što su oni dodatni zapaprili igru za prvaka.

Nakon određenog broja kola, prva četvorica se odvaja na vrhu, oduzima im se točno pola osvojenih bodova, a potom kreće posljednjih šest kola u kojima svi igraju međusobno dva puta i onaj tko na kraju završi na vrhu, prvak je Belgije. Ove godine taj naslov ganja St. Gilloise. Oni naime imaju jedinstvenu priliku postati prvi europski prvak još tamo od Kaiserslautena koji je 1998.godine osvojio prvenstvo i to direktno iz “Zwiete”. Može li Union biti taj fantastični drugoligaš s titulom prvaka, saznat ćemo uskoro.

Čvrsto vjerujemo da u Švicarskoj s velikim interesom promatraju i tu opciju. Ukoliko Union uzme naslov, takav model bi mogao postati popularan. Barem tamo gdje ima smisla.



Tagovi

švicarska nogometna ligaTomislav Globan

Ostale Vijesti