Škegro: "Hrvatski nogomet je u padu, igrači nam ne odlaze u Lige petice, a stranaca je sve više"

Hrvatski nogomet na tragu je one biblijske o faraonovu snu u kojem je sanjao sedam debelih krava, a potom i sedam mršavih krava koje su pojele one debele! Poanta je bila da nakon sedam godina raskoši i plodnih godina Egiptu slijedi suša… Barem ako je suditi prema sve češćim medijskim istupima osoba koje su dovoljno unutra i koje imaju iskustva da procjene kakva je situacija kod Hrvata kada je u pitanju najvažnija sporedna stvar na svijetu. Okrenuli smo zato broj Mateja Škegre, agenta rođenog u Zagrebu, koji je svojevremeno bio u upravi Dinama s primarnim zadatkom brige o financijama. Škegro je prije šest godina otišao iz Maksimira a stečeno znanje i relacije manifestira se kroz sve uspješniju agenciju koja se skrbi o nogometašima, te što sam, a što sa partnerima Marjanom Šišićem i Tomislavom Puljićem skrbi o preko 120 igrača u ovom trenutku, a od kojih je velik broj punoljetnih seniora.

Prouči cjelokupnu ponudu za nogomet na Germaniji i zaigraj odmah (Igraj odgovorno, 18+)

Naime, kako je Škegro ipak na ti s brojkama, priču o padu moći HNL-a potkrijepit će egzaktnim podacima. Nadovezujući na to svoje iskustvo, dobili smo jedan pogled na HNL koji definitivno nije optimističan i na tragu je onoga što su nedavno u medijskom eteru pričali i Kruno Jurčić, Romeo Jozak, Zlatko Dalić te mnogi drugi…

“HNL je u padu”, dočekat će nas Škegro odmah u glavu i bez rukavica. Potom će izvaditi mobitel i svoju teoriju pokazati konkretnim brojkama. Nekad je HNL bio u TOP 15 po koeficijentu UEFA-e, sada su ispali iz kruga dvadeset najboljih liga Starog kontinenta.

“Mislim da je osnovni problem ogroman broj stranaca u našoj ligi. Riječ je o preko 40 posto što stvara problem selekcije igrača te probleme sportskih direktora koja je najvažnija funkcija u klubu što se tiče sportske politike i strategije”.

Kao najbolji primjer Škegro je izvukao Goricu koja se lani bez sportskog direktora borila da ostane u ligi. Potom je Nenad Črnko angažirao Marija Brkljaču i ostao u ligi.

“Angažirali su kvalitetnu osobu koji je napravio selekciju, smanjio broj stranaca, izvukli su se iz gliba i sada su najugodnije iznenađenje lige. Slična je stvar u Rijeci u kojoj je trojac Raić Sudar, Čulina i Jakirović napravio odličnu selekciju igrača u odnosu na budžet koji su imali. I Rijeka na vrhu. Dobar posao radi i Varaždin koji traži potentne mlade igrače po Hrvatskoj. Smatam kako je ključni dio svakog kluba sportski sektor i škola. Ako su oni u padu, cijeli klub je u padu, a posljedično i liga. Ne može trener od loše selekcije koji je dobio napraviti neko čudo”, naglašava Škegro.

Osim broja stranica, HNL klubovi pate kronično od nedostatka novca. Do te mjere da naši klubovi više ne mogu konkurirati niti Mađarskoj, a kamo li jačim ligama.

“HNL je poznat kao razvojna liga. Povukao bi paralelu s Brazilom čija liga isto ima takav predznak. Obje zemlje su nogometne nacije, ali razlika je što su kod nas 40 posto stranaca, dok oni imaju dvostruko manje. Pa je l' normalno da jedan Slaven Belupo ima preko 50 posto stranaca u rosteru? To je po meni krivi put. Domaći igrači bili su nositelji uspjeha reprezentacije i oni su bili drugi i treći na svijetu. Ne bih imao ništa protiv da oni donose kvalitetu, ali svakako se treba zabrinuti kada strani igrači upitne kvalitete dobiju prednost pred domaćim talentima”, podvukao je Škegro koji je istaknuo primjer Lokomotive i njene strategije u kojoj braća Silvijo i Jurica Čabraja s Božidarom Šikićem rade sjajan posao za hrvatski nogomet.

“Imaju selekciju mladih igrača koji su potentni i kao takvi dobivaju priliku na najvišoj razini. Plod takve politike Lokomotive su Brozović, Majer, Ivanušec i Šimić danas odnosno sutra Šotiček ili Krivak. Tu su i Stojković i Kačavenda koji su sada u Dinamu, ali su izašli iz Loksine škole”.

Izostanak strategija najbolje se vidi na mlađim reprezentacijama. Primjerice, U21 koju vodi Skočić ima problem pronaći igrač sa seniorskim nastupima.

“To su mladići generacija 2002., 2003., i godinu mlađi a koji ne igraju. Smatram da HNS pod hitno mora reagirati i uvesti određena pravila. Recimo, da svaki klub u elitnom razredu HNL- mora imati jednog ili dva startera do 21 godine starosti. Vjerujem da će se na početku razviti određen otpor, ali gledajmo dugoročno i benefit koji bismo dobili s time. Uz puno poštovanje igraču Belupa, mislim da bi i gledatelji radije gledali Baturinu a ne Cascinija”, jasan je Matej Škegro koji je naveo svjež primjer iz ove sezone.

“Prije nekoliko mjeseci sam sa svojim partnerima Marjanom Šišićem i Tomislavom Puljićem doveo Marca Pašalića u Rijeku. On je sada među šest, sedam najboljih igrača Rijeke koja je prva na ljestvici. Da nije odabrao taj put, Pašalić bi završio u drugoj ili čak trećoj Bundesligi i vjerojatno se ugasio. Pokazali smo pravi put uz klub koji je htio domaćeg igrača. Šteta što je takvih primjera jako malo u HNL-u. Treba ligu izbrendirati kao idealnu priliku potentnim i talentiranim domaćim igračima kojima treba HNL u određenom periodu karijere. Puno naših igrača luta po inozemstvu”.

Koji bi trebali biti neko osnovni koraci? Za početak vjerojatno dokument koji bi nosio radni naziv “Strategija HR nogometa”. Svojevrsno "Sveto pismo" po kojoj bi se radilo u domaćem nogometu na duže staze.

“Naravno. Ne postoje vatrogasne mjere. Ima plan i vizija i nakon pet do deset godina mukotrpnog rada - ubiranje rezultata. Dovoljno bi bilo za početak da se mladima da više prilike i da se smanji broj stranaca u HNL-u”, rekao je naš sugovornik koji je iznio konkretan primjer od prije nekoliko dana kada je gledao prijenos utakmice U19 reprezentacija Hrvatske i Grčke. U jednom je trenutku komentator rekao da Hrvatska ima tek dvojicu igrača koji igraju nogomet seniorske razine.

“A Grčka ih ima 13. Nije baš mala razlika. Mladi igrači prekasno kreću u seniorski nogomet i kasne u razvoju. U Lieferingu kreće seniorski nogomet sa 16 godina i onda Benjamin Šeško s 19 godina ima više od 100 utakmica i vrijedi trideset milijuna eura. Martin Baturina je nakon juniora igrao drugu ligu kao i Šutalo odnosno Gvardiol, za Dinamo 2. To današnji talenti Dinama ne mogu, jer ne postoji ta momčad. A prevelika je stepenica između juniora i prve lige”.

Dakako postoji posudba za te igrače, ali to je često jako dvojbena opcija s obzirom na to da su posuđeni igrači često u situaciji da ih se u novim sredinama ne želi forsirati jer klub nema apsolutno nikakve koristi od toga.

“Ukidanje drugih momčadi Osijeka, Hajduka i Dinama je po meni bila greška jer mladi igrači sada nemaju gdje krenuti u seniorski nogomet. Ta greška bi nas mogla koštati na razini reprezentacije u godinama koje dolaze. Dokaz da je proizvodnja igrača pala je i taj sto niti jedan igrač ovo ljeto nije prodan u Ligu Petice. Najbolji su išli u Nizozemsku. Jednostavno više nema igrača koji s 19-20 godina ima 100 seniorskih nastupa i spreman je za dalje”, jasna je poruka Mateja Škegre kojeg smo iskoristili da nam objasni kako on vidi situaciju u Dinamu s obzirom na to da je dugo godina sudjelovao u operativi kluba iz Maksimira na najvišoj razini. Evidentno kako je Dinamo u krizi.

“Ne bih to tako rekao. Činjenica je da su dugo godina ostvarivali rezultate koji su realno bili iznad njihovih mogućnosti. Radio sam dugo tamo da znam kako ima vrhunskih sportskih stručnjaka. Igrati Ligu prvaka bez prihoda kakve drugi imaju od, primjerice, stadiona je ravno čudu. Dinamo će uvijek biti Dinamo, kao što će Hajduk uvijek biti Hajduk. To su sile i pokretači HR nogometa u koje sva djeca žele ići. Pa poraz za hrvatski nogomet je da Mladi Zvonarek sa 16 godina odlazi iz Belupa i onda ne ode u Hajduk ili Dinamo. Samo tako naši klubovi mogu ostati konkurentni a reprezentacija imati koristi od toga”, zaključio je Matej Škegro i još malo zagrebao po "Pandorinoj kutiji" kao njegovi prethodnici.

Dovoljno da se odgovorni ljudi HNS-a barem malo zamisle ovih dana dok je u tijeku 3. Sabora hrvatskog nogometa u Vodicama. Barem da na marginama potegnu teme razvoja HNL-a i mjera koje će naš nogomet održati na visinama kojima su danas. Uostalom, Egipat je prema toj biblijskoj predaji preživio sušu i nedaće upravo zato što su bili dovoljno mudri pa na vrijeme se pripremali dok je svega bilo u izobilju.