I. SučićRezime sezone – Šibenik: Iako možda tako izgleda na prvu, ali nije sve tako crno…
Vrijeme Čitanja: 5min | pet. 02.06.23. | 15:15
Još uvijek je puno upitnika oko momčadi, u ovom trenutku je gotovo pa nemoguće znati tko će u sljedeće sezone nositi dres Šibenika, baš kao ni tko će biti trener…
Nogometaši Šibenika ispali su iz HNL-a te će sljedeće sezone igrati u 1. NL. Bez da se previše analizira i ‘filozofira’, samo po sebi se nameće da bi ocjena za ovu sezonu bi trebala biti negativna, ali valja reći kako u ovom trenutku, usprkos ispadanju iz lige i propuštenoj (možda povijesnoj) prilici da osvoje prvi trofej u povijesti kluba, ostaje dojam kako stvari u klubu idu nabolje. Paradoksalno, ali…
Prouči cjelokupnu ponudu za nogomet na Germaniji i zaigraj odmah (Igraj odgovorno, 18+)
Biti samoodrživ, pravilno posložen i uspješan/pravovremen u svim svojim obvezama je puno važnije od toga jesi li jednu sezonu ispao iz elite. Naravno, sve to pod preduvjetom da već sezonu 24./25. Narančasti opet budu među 10 najboljih hrvatskih klubova. Željko Karajica je manje od pola godine predsjednik Šibenika, dosad na njegov spomen gotovo pa svi imaju samo riječi hvale, ali koliko god on bio dobar u svojem poslu, kad naslijediš ured od tzv. ‘velikih faca’ iz Kolumbije i Miamija, jasno je da će se prvo morati puno raditi kako bi se u potpunosti iskorijenilo ono što su njegovi prethodnici napravili (ili što nisu napravili) te da u ovom konkretnom slučaju neće biti dovoljan samo novac s kojim ćeš platiti zaostatke i startati ‘od nule’.
JESU LI OSTVARENI CILJEVI?
Odgovor na ovo pitanje je svima jasan. Nakon što su Narančasti izborili finale Hrvatskog nogometnog kupa, u sportskim krugovima se krenulo podosta pričati što bi za Šibenčane bilo bolje da su u situaciji ‘ili–ili’ – Osvajanje svojeg prvog Rabuzinovog Sunca ili ostanak u ligi. Neki su uvjeravali da je trofej ipak nešto posebno, da on ostaje za sva vremena i da klub kao što je Šibenik uvijek može računati da će se kad-tad vratiti u HNL, dok su drugi pak više bili zagovornici teorije u kojoj Kup nije toliko važan koliko ostanak u ligi. Na veliku žalost Šibenika, ništa se od navedenog ostvarilo nije. Nit’ su ostali u HNL-u, nit’ su osvojili Kup, nit’ će uspjeti zadržati najbolje igrače.
Otpočetka sezone je primarni i jedini cilj bio ostanak u HNL-u, dok sve ono što se napravi u Kupu samo bonus. Dakle, bez da se pretjerano priča produljuje, ciljevi, odnosno glavni i jedini cilj, nije ostvaren.
IGRAČ SEZONE – Lovre Rogić
Vratar Šibenika je odradio jednu iznimnu sezonu te sigurno neće imati problema s pronalaskom novog angažmana. Njegov je gol u 90 posto susreta bio pod konstantnom opsadom protivnika, Rogić nije imao nijednu utakmicu u kojoj je mogao biti nešto ‘opušteniji’. Na kraju je skupio devet čistih mreža, što nije tako loše kad se uzme u obzir da je njegov klub sezonu okončao na posljednjem mjestu. Posljednje dvije utakmice u prvenstvu, baš kao ni sve utakmice u Kupu, nije branio. A tu se onda vidjelo koliko nedostaje Narančastima…
Povezivalo ga se s top klubovima iz Poljske, mediji iz susjedne BiH ga usmjeravaju prema Zrinjskom, dok je Rogić sam nedavno izjavio kako je njegova najveća želja da karijeru nastavi u Njemačkoj. Bilo kako bilo, u dresu Šibenika ga više nećemo gledati. Ta je priča, barem zasad, za njega završena.
Osim Rogića je pohvale zaslužio brzonogi Arai, nepredvidivi i talentirani Dolček te iskusni Kvržić, ali je 27-godišnji vratar rodom iz Zadra ipak za koplje bio bolji od svih.
TKO JE PODBACIO? Burgui, Kreković, Radonjić, Vidović…
U ovoj bi rubrici mogao završiti popriličan broj igrača koji su ove sezone nastupali za Šibenik, s tim da su Burgui, Kreković, Radonjić i Vidović ipak najviše razočarali. O Španjolcu su se pričale bajke kad je stigao u klub, Kreković je trebao veliku igračku kvalitetu koju (navodno) posjeduje, Radonjić je stigao zimus kako bi svojim golovima ostavio Narančaste ‘iznad crte’, dok je Vidović trebao pokazati svu raskoš svog talenta o kojem se toliko pričalo kad je došao iz Dinama. Ukratko – 0/4.
Nije se iskazao ni Hiroš, promašajem se pokazao i Knežević, dok se Skorup i Krolo nisu uspjeli nametnuti.
OCJENA TRENERA?
Prvi mandat Damira Čanadija – 3, sedam utakmica Marija Cvitanovića – 1, drugi mandat Damira Čanadija – 2.
U početku, austrijski stučnjak hrvatskog podrijetla prakticirao je toliko pragmatičan nogomet da je mnoge u klubu to živciralo do te mjere da su mu se prijevremeno odlučili zahvaliti na svemu učinjenom za Šibenik. Kad je Čanadi napustio klupu Narančastih, njegov učinak u 10 utakmica bio je jedna pobjeda, sedam remija i dva poraza (8-7). Sada, to izgleda prilično loše, ali kad se vrati film unazad kako su izgledali ostali klubovi tada, onda je slika nešto drugačija. Štoviše, koliko je to bilo dobro shvatilo se tek kad je Čanadija na klupi naslijedio Mario Cvitanović.
Bivši trener Dinama, koji je prije Šibenika kratko boravio u Saudijskoj Arabiji, je igrao napadački, otvoreno, okomito… Ali rezultati su bili očajni. U prvenstvu je osvojio jedan bod u šest utakmica, dok je u Kupu svladao Goricu za plasman u četvrtfinale.
Čanadi se vratio u klub na poziv novog predsjednika Karajice budući da mu ugovor nije bio raskinut kad je krajem rujna napustio klub. Do Dinama u polufinalu Kupa je sve djelovalo fenomenalno. Četiri pobjede, dva remija i tri poraza su rezultati koje bi svaki navijač Šibenika potpisao (barem ove sezone), da bi onda došlo to famozno polufinale Hrvatskog nogometnog kupa i slavlje protiv Dinama. Plavi su pali 5. travnja, a od tog ogleda pa sve do danas Narančasti su upisali jednu pobjedu i devet poraza u 10 utakmica. Prvi dio drugog mandata – 4, drugi dio drugog mandata – 1, slavlje nad Dinamom i plasman u finale Hrvatskog nogometnog kupa – 5.
TKO DOLAZI, TKO ODLAZI?
Ukratko – svi i svi. Na izlaznim vratima je 20-ak igrača, tek se na prste jedne ruke mogu nabrojati oni poput Đire koji žele ostati još godinu dana i s Narančastima izboriti povratak među elitu. Đaković bi doduše trebao biti broj jedan za sljedeću sezonu, ali izuzev njih dvojice, ostalih devet startera će se gotovo pa sigurno promijeniti.
