Nogometni rat u Njemačkoj: RB Leipzig i Bayern na jednoj, Borussia Dortmund na drugoj strani!

Ulie Hoeness, bivši i aktualni 64-godišnji predsjednik Bayern Munchena, u ožujku 2014. morao je privremeno odstupiti s te funkcije jer je – poprilično nezgodno – utajio gotovo 30 milijuna eura poreza i za razliku od nekih ovdašnjih funkcionera za to odgovarao. Za to je „nagrađen“ s tri i pol godine zatvora, iako u konačnici izašao u veljači ove godine.

U kolovozu ove godine se ponovno odlučio kandidirati za predsjednika bavarskog giganta, a očito da je navijačima Bayerna bez obzira na sve ostao u dobrom sjećanju, pošto mu je gotovo sedam tisuća članova dalo povjerenje, dok je tek 108 onih koji su izašli na izbore bili protiv, uz 58 suzdržanih. Tada je obećao kako ih neće razočarati, ali ovih dana je razočarao cjelokupnu njemačku nogometnu javnost.

Naime, u jeku rasprave o sudjelovanju korporativnog kluba RB Leipziga u najvišem razredu njemačkog nogometa, gdje mu ide sasvim dobro, Hoeness je zauzeo poprilično oštar stav spram dominantnog navijačkog modela upravljanja klubom, popularno nazvanog „regel“. U njemu stoji da 50+1 posto kluba mora biti u vlasništvu navijača, makar postoje iznimke poput Bayera iz Leverkusena i Wolfsburga, kao i Leipziga. Doduše, prva dva kluba su osnovana davnih dana kao klubovi radnika tvornica, tako da se na njih ne gleda s prijezirom kao na slučaj Leipziga. Međutim, Hoeness ima svoj stav oko tog pitanja, kojeg se nije libio plasirati u intervjuu za Bild.

„Ja sam u potpunosti za aboliranje pravila 50+1“ kazao je Hoeness i dodao „mislim da bi klub trebao moći prodati svoje dionice kome god to želi, mene apsolutno nije briga ako to znači i da će netko na taj način ojačati Bayernovu konkurenciju“.

Upitan bi li onda iznevjerio svoje navijače i glasače tako što bi prodao Bayernove dionice nekom, naglo je fleksibilizirao mišljenje.

„Mi to doduše ne bismo uradili i naši navijači to znaju. Imaju moju stopostotnu garanciju po tom pitanju“, povukao se malo Hoeness.

U RB Leipzigu glasačka prava ima svega 17 članova kluba, pritom i zaposlenika tvrtke Red Bull. Članarina za taj klub iznosi 1000 eura godišnje i logično je da su vrata tog korporativnog projekta zatvorena za širu javnost. Međutim, očekivano, povodom Hoenessove izjave oglasio se i sportski direktor Leipziga, Ralf Rangnick.

„Regel navijački model je zastario po mom mišljenju. Sve se svodi na to kakve uprava donosi odluke, a broj članova kluba je nebitan“, izjavio je Rangnick. Pritom zaboravlja da ukoliko uprava donosi loše odluke, navijači imaju prigodu ovim modelom spasiti daljnje propadanje kluba sazivanjem izvanrednih izbora.

Instantno se čula i druga strana. Borussia Dortmund ima 150 tisuća članova koji imaju između ostalog i demokratsko pravo na organiziranje izbora. Njihov sportski direktor Hans-Joachim Watzke smatra da regel model spašava klubove od korumpiranih vlasnika.

„Regel model donosi značajnu korist njemačkom nogometu“, tvrdi Watzke.

„Svi pobornici ovog korporativnog modela smatraju da će i njihov klub nužno dobiti svog Romana Abramoviča, koji iznad svega želi vidjeti dobar Chelsea, ali istina je drugačija. Većina takvih ulagača isključivo želi profit, a dobivaju ga od navijača.“

„Njemački gledatelji imaju tradicionalno čvrstu poveznicu sa svojim klubom i ako dobije dojam da ga klub ne smatra navijačem već 'konzumentom', onda dolazimo do problema“.

Watzke je ponudio i primjer kako to u praksi izgleda.

„Primjerice, jedan takav ulagač bi u Dortmundu pretvorio stajanje od 28 tisuća navijača u 15 tisuća sjedećih mjesta, što bi mu donijelo nekoliko milijuna eura dodatnog profita godišnje. Mi to ne radimo, jer ne želimo financijski iscrpljivati navijače kao što to rade u Engleskoj“, zaključio je Watzke.

Nema sumnje, na pomolu je veliki rat u njemačkom nogometu. Štoviše, on već traje otkad je RB Leipzig započeo svoju sezonu u Bundesligi.

(Foto: Action Images)

Germanijak pratite i na našoj Facebook stranici!