Mjesec dana prije Eura: Tečaj na zlato Hrvatske je – 30

Iako Europsko prvenstvo počinje za manje od mjesec dana, u zraku se ne osjeća uobičajeni “šušur” pred početak velikih natjecanja, kakav inače vlada ne samo u sportskim medijima već i među običnim pukom koji planira i kombinira život u drugoj državi u narednim tjednima, "naštimava" si godišnje odmore kako bi nesmetano mogli pratiti Euro, raspravlja o šansama naše i drugih reprezentacija na turniru...

Glavni uzročnik takve apatične atmosfere je naravno aktualna pandemija koja je prvo odgodila Euro s 2020. na 2021., a onda i produžila neizvjesnost oko održavanja turnira.

Interes u hrvatskoj javnosti splasnuo je, treba reći, i nakon slabih rezultata reprezentacije od onog velikog turnira i osvajanja srebra u Rusiji 2018.

Od moskovskog finala 2018., Hrvatska je odigrala 21 službenu utakmicu, upisala je devet pobjeda, tri remija i 10 poraza. Ako u obzir uzmemo utakmice protiv reprezentacija iz najvišeg ranga, u kojeg Hrvatska pripada, omjer je pobjeda (Španjolska), remi (Engleska) te šest poraza.

Reprezentacije slabije od sebe Hrvatska u pravilu pobjeđuje, no više na nekakav autoritet i individualnu kvalitetu. Vatreni su od Rusije nadigrali samo Slovačku u Trnavi (4:0) i Mađarsku u Splitu (3:0).

Zbog svega toga, generalne apatija zbog situacije u svijetu posljednjih godinu i pol, ali i loših rezultata reprezentacije, očekivanja od predstojećeg Eura nisu velika.

Domaća i svjetska javnost ne vidi Hrvatsku na krovu Europe, a tako misle i kladionice.

Stoga, Germania Sport daje tečaj na hrvatsko osvajanje zlata od čak 30!

Kvote za osvajanje naslova prvaka Europe pronađite OVDJE.

MOŽE LI HRVATSKA OSVOJITI EUROPSKO PRVENSTVO?

Iako posljednji rezultati i igra to ne sugeriraju, Hrvatska ima kvalitetu dostojnu osvajanja europskog naslova.

U odnosu na Rusiju 2018. u kadru više nema tadašnjih superstara Ivana Rakitića i Marija Mandžukića, Luka Modrić je tri godine stariji, Šime Vrsaljko nekoliko ozljeda načetiji...

No, ako pogledate hrvatski roster, teško možemo reći da je slabiji od onog iz Rusije 2018.

Dominik Livaković na vratima Dinama i reprezentacije iz dana u dan dokazuje da je potencijal za najveće klubove svijeta. Uz njega tu su još iskusni Lovre Kalinić i Simon Sluga te vratarski potencijali Ivo Grgić, Ivica Ivušić i Ivan Nevistić. Perspektiva za idućih desetak godina.

U obrani, kraj “veterana” Dejana Lovrena i Domagoja Vide, tu su Duje Ćaleta Car, Filip Uremović, Marin Pongarčić, pa i HNL-ovci Mile Škorić i Dino Perić već su već potvrdili da se mogu nositi sa svim napadima svijeta.

Desna strana obrane malo “visi” pogotovo s obzirom na Vrsaljkovu sklonost ozljedama, no ako Zadranin bude zdrav, onda bi Hrvatska mogla imati ponajbolji bekovski par na Euru. Činjenica da Šime nije standardan u Atletico Madridu, Hrvatskoj može biti samo od koristi, jer bismo ga na Euru mogli gledati svježeg i motiviranog (sjetite se samo “statusa” hrvatskih reprezentativaca pred Svjetsko prvenstvo 1998.)

O lijevoj strani obrane naveliko se pisalo, posebno u posljednjih tjedan dana nakon što je odjeknula vijest da će Borna Sosa prijeći u reprezentativni kadar Elfa. Ipak, taj transfer spriječili su novi FIFA-ini propisi te je ponajbolji ofenzivni lijevi bek današnjice možda biti na popisu hrvatskih putnika na Euru.

Treba li Dalić sad biti nemilosrdan kao Deschamps, a Hrvatska ponizna kao Španjolska?

Ipak, s obzirom na širinu koju Hrvatska ima na toj inače deficitarnoj poziciji, teško. Borna Barišić je nominalni prvi lijevi bek, Domagoj Bradarić s Lilleom lovi senzacionalni naslov prvaka Francuske, u širem kadru je i Dario Melnjak, a Joško Gvardiol je posebna priča.

Hrvatska u Sosi gubi vrhunskog igrača, ali u konačnici ne gubi puno

Igrač RB Leipziga, koji je još uvijek član šampionskog Dinama, je igrač nevjerojatnih sposobnosti koji osim na poziciji lijevog beka može zaigrati na stoperu, pa i na poziciji defenzivnog veznjaka. Gvardiol bi se svakako trebao pronaći na širem, pa i konačnom popisu putnika za Euro, pa možda i konkurirati za prvih 11.

O vezi stvarno ne trebamo trošiti previše pasusa i vašeg vremena. Modrić, Brozović, Kovačić, Vlašić, Pašalić, Badelj, Ivanušec, Moro, Bašić... Igrači koji bi bili standardni prvotimci u gotovo svakoj reprezentaciji na Euru. Pa i šire.

Na poziciji krila, u prvom redu su Ivan Perišić i Ante Rebić, standardni prvotimci milanskih giganta. Odmah do njih su Josip Brekalo i Mislav Oršić koji jednim trkom, driblingom i udarcem mogu riješiti utakmicu, a kraj takve konkurencije, prilično je izvjesno da se ponajbolji igrač HNL-a Kristijan Lovrić neće pronaći na Dalićevom užem popisu. Pogotovo kada znamo da krilnu poziciju mogu zaigrati Vlašić, Kovačić, Ivanušec, Moro, Kramarić....

I tu dolazimo do napadača s kojim se mučimo od umirovljenja Marija Mandžukića. No, je li Hrvatska u špici zaista bez opcija? Andrej Kramarić nije klasični centarfor, više voli igrati u liniji iza isturene špice, no ako je Kramarić nešto u svojoj karijeri pokazao, onda je to da mu zabijanje golova predstavlja najmanji problem. Takvog polivalentnog napadača, koji može odigrati svaku poziciju u špici, uključujući i onu isturenog centarfora, poželio bi svaki izbornik na svijetu.

Ipak, nominalno prvi napadač reprezentacije u ovom trenutku je Dinamov Bruno Petković. Čovjek koji bi, da zabija više golova, vjerojatno igrao u nekom od top klubova svijeta. Igrač koji, kao i Kramarić, može odigrati što god treba, koji se čak i bolje snalazi na prostoru između 30 do 16 metara od suparničkog gola nego u samom šesnaestercu.

A tu je i Ante Budimir koji je za Osasunu ove sezone zabio 11 pogodaka, od čega 10 u Primeri. Koji je jedan od najboljih napadača s glavom. Čovjek koji hrvatskoj igri također može donijeti dodatnu dimenziju.

Za četiri dana (17. svibnja) saznat ćemo igrače koje Dalić namjerava vodi na Otok, a nadamo se i u druge gradove u kojima će se igrati nokaut faza Eura. Prvog dana lipnja je konačni rok za prijavu 26 igrača koji će se od 11. lipnja do (nadamo se) 11. srpnja natjecati za najbolju momčad Europe.

No, mi se u ovom trenutku možemo poigrati s imenima i složiti tri postave koje bi se mogle ravnopravno sučeliti s bilo kojom reprezentacijom svijeta.

Ono što je bitno jest da niti jedan od tih igrača nije prekrižen s popisa putnika za Euro.

Naravno, sam popis imena ne znači ništa. Hrvatska ima na papiru strašnu reprezentaciju, no, Hrvatska je posljednjih 15 godina na papiru imala fantastična imena, a tek se u Rusiji taj "papir" uspio pretočiti u kvalitetan rezultat.

Kako bi Vatreni osvojili europski naslov mora se dosta toga poklopiti. Od zdravlja naših igrača, njihove dobre spreme, Dalićeve taktike, sreće i svega ostaloga što nogomet i uspjeh na terenu nosi.

No, kvota 30 na Hrvatsku da će osvojiti naslov prvaka? Kraj ovakvih imena i činjenice da smo i dalje aktualni viceprvaci svijeta, cčnini bi rekli i malo podcjenjivački....

Naravno, ako odigramo dobro protiv Armenije (1. lipnja) i Belgije (8. lipnja) u prijateljskim utakmicama kvota će padati, stoga možda nije loše da već sada odigrate ovu zasta odličnu kvotu....

Kvote za osvajanje naslova prvaka Europe pronađite OVDJE.