T. NičotaLokomotivin direktor na čelu revolucije: Zamislite da HAŠK i Zadar dobiju novac od Lige prvaka!
.jpg.webp.webp)
Vrijeme Čitanja: 6min | pet. 10.10.25. | 12:00
Dennis Gudasić i udruženje klubova UEC rade na projektu, koji bi mogao donijeti veliku novost u europski nogomet. I spas 'manjim' klubovima, koji proizvode igrače
Dok se u hrvatskom nogometu uglavnom priča o teškim temama poput suđenja, loše infrastrukture, sve većem rezultatskom zaostatku za dobrim dijelom Europe, borbama za razne funkcije u raznim savezima..., ipak postoje i priče koje ostaju u sjeni svega toga, a imaju puno svijetlije tonove. Jedna od tih priča pomalo je i revolucionarne prirode, ne samo za hrvatski već i za europski nogomet, a iza nje, između ostalih, stoji Dennis Gudasić, izvršni direktor Lokomotive.
Sigurno su svi ili većina čuli za ECA-u, udruženje klubova, među čijim je osnivačima i Dinamo. Međutim, s godinama se ECA pretvorila u ekskluzivni klub najbogatijih i najvećih klubova, koje bore samo za svoje interese u želji da postanu još jači i moćniji. Ostali su, pa većinom i Dinamo, samo privjesak i ukras u čitavoj toj priči. Sad je ECa promijenila i ime u EFC i radi na širenju i na druge kontinente te radi na osnivanju novih, međunarnih natjecanja, jasno, za korist najbogatijih klubova. Sve je to već i ranije nagnalo one druge, manje klubove da 2023. osnuju drugo udruženje, UEC, među čijim je osnivačima i Dennis Gudasić, koji je ujedno i glavni tajnik UEC-a. U tom društvu nećete naći najzvučnije svjetske klubove, ali naći ćete, recimo, belgijski Union St.Galloise, engleski Burnley i Lutton, Osasunu, Alaves, Valladolid, Granadu, Oviedo..., rumunjsku Universitateu iz Craoive, bugarski Lokomotiv Plovdiv, nekoliko ukrajinskih klubova... Zajednica sve više raste, trenutno broji oko 150 klubova iz Europe, a sve je više i onih zainteresiranih, koji bi iz ECA-e voljeli prijeći u UEC, svjesni da bi pod njegovim okriljem lakše mogli ostvariti svoja prava. Jer, u 'šakama' onih suprebogatih njihov glas se ne čuje baš daleko.
Ne čemu počiva ta revolucionarna ideja, koju vrlo intenzivno i na terenu zastupa Dennis Gudasić?
"Stava smo da nogomet nije vlasništvo samo onih najbogatijih klubova i da manji klubovi, gdje ti igrači rastu, koji te igrače plasiraju na tržište, imaju pravo i na dio novca, koji se danas vrti u nogometu. A koji, u velikoj većini pripada samo onim najbogatijima.", govori nam Gudasić, koji nam je podastrijeo nevjerojatan podatak. Naime, UEFA je u proteklih 25 godina klubovima distribuirala više od 25 milijardi eura. Devet klubova je uprihodilo trećinu tog novca, a na ukupno 18 klubova otišla je polovica toga iznosa! Frapantni podaci. A kad se zna da su iznosi od tv-prava za većinu nacionalnih liga u padu, dok oni za Ligu prvaka uglavnom rastu, jasno je da se u pozadini 'stvara' svojevrsna Superliga. Kojoj se UEFA službeno protivi, negira je i kažnjava bilokakvu ideju takve 'sekte', međutim, u stvarnosti elitizam postaje sve očitiji, kao i razlike između bogatih i siromašnih. Najnovije odluke UEFA-e, da nacionalne lige poput Serie A i La Lige mogu prvenstvene utakmice igrati izvan svojih zemalja i na drugim kontinentima jasno pokazuju da UEFA. zapravo, nije spremna 'ratovati' protiv klupskih moćnika, već će im stopiranje Superlige nadoknaditi na drugi način. Što onda poduzima UEC?
"Izašli smo van s idejom da bi najmanje pet posto zarade klubova u ligaškoj fazi natjecanja UEFA-e trebalo distribuirati klubovima, koji su te igrače razvijali do 19. godine. Klubovi koji igraju ligašku fazu natjecanja lige prvaka ne bi imali pravo na tu naknadu, svi ostali bi imali pravo, uključujući i klubovi koji igraju ligašku fazu Europa i Konferencijske lige. Naš prvotni prijedlog je bio do 23. godine, no ipak smo u nekim razgovorima došli do sporazuma da je 19 godina realniji okvir. Klubovi koji igraju ligašku fazu natjecanja lige prvaka ne bi imali pravo na tu naknadu I to što smo o tome konkretno razgovarali, čak i s ljudima iz UEFA-e, govori da bi možda od cijele priče i moglo nešto biti", otkriva Gudasić.
Budimo konkretni. Primjerice, zaprešićki Inter ili Zadar dobivali bi svake godine određeni iznos, ako bi Luka Modrić te sezone igrao za klub u Ligi prvaka. Do kraja karijere! Klubovi koji te sezone igraju Ligu prvaka ne bi imali pravo na naknadu, ali što ako ne igraju? Brojke kažu sljedeće: Dinamo je u sezoni 2023./24. igrao u najjačem klupskom natjecanju i nema pravo na naknadu. Ali, da nije igrao zahvaljujući igračima koje je razvio i koji su igrali za druge klubove, zaradio bio 2,015 milijuna eura! Osijek, primjerice te sezone 512 tisuća eura, Hajduk 455 tisuća, Lokomotiva 385 tisuća... Ali, zaradili bi i Zadar čak 314 tisuća eura, NK Zagreb 249 tisuća, Dubrava TIM Kabel više od 165 tisuća, HAŠK 85 tisuća... Za neke od njih to je doista velik novac, ali i poticaj da i dalje ulažu u razvoj igrača. Od kojih će onda kroz čitavu karijeru imati financijske koristi i od njih živjeti. Zamislite, recimo, koliko bi u jednoj sezoni zaradio Ajax, ako ne igra Ligu prvaka? S obzirom na snagu vlastite Škole i broj igrača, koji igraju na najvišoj razini, teško ispod sedam, osam milijuna eura.
"Simulacija na bazi nekoliko sezona pokazala je da bi više od 1500 klubova od prvog do šestog ranga natjecanja imalo koristi od ovakve raspodjele novca, a više od 400 klubova dobilo bi minimalno 100.000 eura", priča Gudasić. A UEC-ov prijedlog već je bio i na Europskoj komisiji, čiji se stav, naravno pozitivan, također očekuje, u tijeku su razgovori s UEFA-om, raznim ligama, među kojima posebno dobro surađuje La Liga, u priču se uključio i popularni Transfermarkt, koji UEC-u daje određene podatke i statistike važne za financijski obračun. Naime, iznos novca ovisio bi o broju minuta koje bi određeni igrač igrao za svoj klub u Ligi prvaka.
Svi, baš svi, koji su se u nogometu susreli s ovom idejom dali su pozitivnu kritiku, palac gore i potporu. No, vidjet ćemo kako će se ponašati kad će neke akte trebati i potpisati i amenovati. Jer, naravno, bogatim i velikim klubovima ovakva nova pravila nisu baš u interesu. Premda, u suštini, ne bi se trebali odreći prevelikog dijela kolača, Naprimjer, grubi izračun kaže da bi aktualni prvak PSG po ovom modelu za lanjsku sezonu u Ligi prvaka trebao isplatiti oko pet milijuna eura klubovima u čijim su se pogonima razvijali njihove zvijezde do 19. godine. Nije to za bogate Parižane veliki iznos, a tim klubovima strahovito puno znači. Oni će i dalje biti motivirani razvijati igrače, koje će u budućnosti opet kupovati PSG i slični. Jednostavno, sustav bi pravednije i prirodnije živio, cirkulirao, a možda bi s vremenom i ti najbogatiji klubovi počeli više razvijati svoje igrače pa ne bi toliko morali plaćati naknada klubovima za razvoj!
"Nogomet za sve", tako glasi egida ove ideje, o kojoj se u Europi još više priča. Jer, bez obzira na UEFA-inu rigidnost ima i u njezinim forumima i na funkcijama ljudi, koji su ranijih godina bili navijači 'manjih' klubova, kojima je jasno što bi to značilo za nogomet, za očuvanje klubova, iz čijih pogona dolaze kvalitetni, top igrači.
"Sigurno nećemo odustati od ove ideje, već smo otvorili neka vrata." govori nam uporni Gudasić, koji ovu ideju smatra jednim od svojih životnih projekata. Novi sastanak, UEC-ov Nogometni forum zakazan je za 18. studenoga u Bruxellesu. Govorit će ovdje ne samo ljudi iz klubova, već i ugledni pravnici, ekonomisti, ljudi iz Europske komisije, predstavnici nacionalnih liga, ljudi koji barataju novostima oko tv-prava i marketinga... Ideja je revolucionarna, još uvijek u začetku, ali s velikom nadom i motivom da će se rasplamsati! Jer, i manji klubovi moraju pronaći put, moraju dobiti svoje zasluge za razvoj nogometa, a ne samo biti sporedni glumci u skupoj predstavi najbogatijih 'režisera'.
