Kovačević za Germanijak: “Htio sam ostati u Varaždinu do kraja života, ali nemam gorčine”

“I? Kako zdravlje”, pitamo Marija Kovačevića i isti tren se ugrizemo za jezik. Vjerojatno mu to pitanje već izlazi na uši.

“To ti kod mene ima posebnu dimenziju”, uzvraća kroz smijeh trener Slaven Belupa. U glasu se osjeti da je Kovačević pravi. Kako i ne bi bio nakon pet utakmica pozitive u nizu. Tri pobjede i dva remija sugeriraju kako u Koprivnici stvari polako sjedaju na svoje mjesto. A iz liječničke ordinacije je nedavno izašao s dobrim vijestima.

Odigraj na svoje favorite u širokoj ponudi na Germaniji (Igraj odgovorno, 18+)

“Imao sam kontrolu prije dvadesetak dana, kažu nalazi da je sve dobro”, otkrit će nam Kovačević kojeg smo uhvatili u pripremi za Maksimir.

“Imali smo trening, osjeti se pozitivna atmosfera. Samo neka potraje”.

U Koprivnicu je otišao početkom rujna. Belupo je loše krenuo u novu sezonu kada su u Podravini su okrenuli broj svog bivšeg igrača. Bila je to dobra odluka...

“Mislim da smo se zadnjim pobjedama bodovno stabilizirali što je bilo najbitnije u ovom trenutku. Djelujemo jako dobro, u sredini smo ljestvice ali nije to niti blizu gotovo. Neke utakmice smo gubili u zadnjim sekundama, neke sudačke odluke nisu nam išle u korist ali kad podvučemo crtu - dobro je”, rezime je stratega Slaven Belupa.

Ono kad pobijediš Dinamo s 4-1, a ostaneš u 'sjeni'

Kovačević za Germanijak: “Zdrav sam! I spreman nastaviti gdje sam stao”

“Pobjedili ste rak, ali suci su nešto tvrđi orah”, okrećemo na crni humor što Kovačević prihvaća sa smijehom.

“Tako ispada. Puno toga se u ovoj sezoni lomilo na nama. Previše toga. No, nemam ništa od toga da sjednem i kukam. Znao sam da je to nesreća i peh koji nas neće pratiti cijelo vrijeme. Bitno je da tu nije bilo namjere. Znate, nije lako niti tim sucima. Treba preživjeti sav taj stres. Ne zamjeram nikome jer tko radi taj i griješi”.

A nema zamjerke niti bivšima. Mario Kovačević napustio je klupu Varaždina koncem prošle godine. Slijedila je životna borba iz koje je izašao kao pobjednik. Pitamo ga, sada s vremenskim odmakom, ima li u njemu gorčine što mu nisu dali da nastavi ondje gdje je stao.

“Niti najmanje! Ne mogu se ljutiti na ljude koji su mi pomogli kada je bilo najteže. Odmah po dijagnozi stali su se na raspolaganje. Svi. Od predsjednika pa do ljudi iz kluba. Kada sam se vratio, svim srcem sam htio nastaviti ondje gdje sam stao, ali promijenile su se okolnosti. Nije niti njima bilo lako donijeti tu odluku, ali kad su odlučili - nema ljutnje. Korektno su mi ponudili nešto drugo, ali ja sam uvijek htio biti samo i isključivo trener. Svi znaju da sam htio ostati na klupi Varaždina do kraja života. Tako je ispalo i zaista nema grama gorčine kod mene. Odgovorni su ljudi i moraju voditi posao na način kako misle da je to najbolje”, pomirljivo će Kovačević koji je cijelo to vrijeme pratio nogomet s distance. Posvetio se sebi i čekao priliku za koju je znao da će doći. I došla je od njegova bivšeg kluba u kojem je proveo igračke dane.

“Od prvog dana sam to rekao i stalno naglašavam; ljudi iz Koprivnice pokazali su vjeru u mene. Doktori su mi rekli da mogu, želja je gorjela u meni i kada su pred mene stavili svoju zamisao, nije trebalo dugo da se dogovorimo. Dali su mu priliku i želim im vratiti poštenim radom i dobrim rezultatom. Mislim da će to tako i biti”.

Mario Kovačević je od one sorte koja uvijek gleda kroz prizmu pozitive. I to mu se vrati poput bumeranga kroz teške životne situacije. Pitamo ga je l' ikada pomislio na neće više sjesti na klupu.

“Znalo mi je prolaziti glavom, ali kako je došlo tako sam odmah otjerao te misli. No, u toj mojoj situaciji shvatiš koliko je bilo bitno okružiti se pozitivnom energijom. Na vrijeme smo otkrili, brzo reagirali. Pomogao mi je i Zlatko Dalić, ekipa iz Svete Nedjelje. I odmah nakon operacije - prve prognoze su bile povoljne. To je bila svojevrsna motivacija i sada sam tu gdje jesam”.

A Kovačević i njegov Slaven su na šestom mjestu i jedini uz Rijeku i Varaždin koji u zadnjih pet utakmica ne znaju za poraz.

“Daleko je to od cilja. Pogledajte donji dio ljestvice, svi su u par bodova i jedno kolo sve može promijeniti. Jasno da je prvi i osnovni cilj osigurati stabilnost. Potom, jasno je i da moramo odgojiti par igrača jer svi mi živimo od prodaje a onda i napraviti što bolji rezultat kao dobar temelj za ono što slijedi u budućnosti”.

Kada je preuzimao klupu Slavena, naš sugovornik realizirao je ideju da mu se kao pomoćnik priključi imenjak Gregurina koji je bio trener juniorske momčadi.

“Izazov je uz rezultat odgajati i nova imena, neke nove igrače. I trebao sam Gregurinu jer dobro poznaje situaciju. Uostalom, ti juniori su igrali finale Kupa”.

U posljednjoj utakmici protiv Osijeka, Kovačević je napravio svojevrsni presedan - utakmicu je započeo bez i jednog stranca a završio s Aščićem i Bošnjakom.

“Oni zasluženo dobivaju svoje minute jer ih preko tjedna vidim kako žele i žive za tu priliku. Drago mi je zbog njih, a samo o njima ovisi kako će se priča razvijati. Neki, primjerice, ne daju ono što se od njih očekuje. Sve je to vrlo jasno i posloženo nekom logikom od koje nema odstupanja”, tumači nam Kovačević dok okrećemo lagano priču u smjeru Dinama i Maksimira.

Je l' se serija nastavlja i nakon petka?

“Nitko sretniji od nas, ali budimo realni i čvrsto na zemlji. Znamo gdje idemo i problemi Dinama nas sigurno neće zavarati. Imaju puno utakmica, gust raspored i krizu ali imaju i dosta rezerve. No, gledamo sebe, svjesni da mi moramo biti najbolji u petak a oni imati svoj loš dan pa možda nešto i bude da to iskoristimo. U svakom slučaju, idemo na Maksimir bez bijele zastave i s ciljem da ne izađu iz krize baš protiv nas”.

Kao igrač Slaven Belupa pamti neke utakmice protiv Dinama nakon kojih se ozbiljno slavilo u Koprivnici.

“Kako ne. I ne samo u Koprivnici već i u Maksimiru. Izvukli smo svojevremeno 1-1, Drvosek je zabio za nas ne sjećam se tko je za Dinamo ali bilo je debelo u sudačkoj nadoknadi. Malo nam je nedostajalo”.

U prvoj utakmici ove sezone Slaven Belupo dobio je Dinamo 4-1 u Koprivnici...

“Dinamo je došao poslije Bayerna i smjene trenera. Nekako sam se nadao da neće na brzinu dovesti novo ime do naše utakmice i iskoristili smo to. Potrefio nam se izvanredan dan u utakmici u kojoj realno nemaš što za izgubiti. No, sve je to moglo drugim smjerom. Imao je Dinamo kod 1-1 priliku da povede, ali dali smo im drugi, pa iskoristili grogiranost te prelomili u svoju korist. Iako su bili u jakom sastavu; s Petkovićem, Baturinom...”, sjeća se naš sugovornik čija priprema za utakmicu s Dinamom ne razlikuje se previše od onih za druge klubove.

“Uvijek gledam pripremu kroz svoju momčad. Naravno da je svaki protivnik drugačiji i da se nekad trebaš prilagođavati, ali kada igraš protiv Dinama koji ima najkvalitetnije pojedince - jako je bitno da ti budeš pravi. Pa malo sreće, njihov loš dan i svašta se tu može dogoditi. Ne bi nam bilo prvi put”.

Belupo je s Kovačevićem na klupi igrao protiv Dinama, Osijeka, Hajduka i Rijeke - izgubio je samo od Splićana. Kako gleda taj rasplet u vrhu.

“Bit će zanimljivo. Hajduk je u prednosti. Sedam bodova je fina zaliha, ali što to znači kada je prošlo tek 15. kola? Baš ništa... Meni se osobno sviđaju Osijek i Rijeka koji igraju dobro. Osijek je bio u dobrom zamahu, malo smo ga sada prikočili. Rijeka je zaslužila više od tog boda u Maksimiru. Ma svakog od nas koji voli nogomet treba veseliti ta borba. Ne zaboravite niti Varaždin koji je tukao Hajduk, mi Osijek... Svako može dobiti svakoga i siguran sam da će to biti interesantno do kraja”.

S Belupom u borbi za Europu?

“Pustite te priče. Nitko sretniji od nas ako bude nešto slično, ali ne smijemo zaboraviti kako smo do jučer bili na dnu ljestvice. Radimo pošteno svoj posao, dajemo sve od sebe pa ćemo vidjeti gdje će nas put odvesti”, zaključio je Mario Kovačević.