INTERVJU - Matija Đulvat: Euro je zadnja prilika za ovu generaciju, promjenom mentaliteta možemo do zlata

S današnjim dvobojem između Srbije i aktualnog svjetskog i europskog prvaka Portugala počinje 12. izdanje Europskog prvenstva u Futsalu, sporta koji se igra već više od 90 godina, no FIFA ga je institucionalizirala tek krajem 80-tih godina prošlog stoljeća te je u ‘glavama’ brojnih sportskih zaljubljenika, ali i medija, futsal i dalje percipiran kao relativno novi sport.

Domaćin Eura je Nizozemska koja je danas prosječna europska reprezentacija, možda i najslabija na predstojećem Euru, a, zanimljivo, bila je domaćin prvog FIFA-inog ‘velikog natjecanja’ u futsalu, Svjetskog prvenstva 1989. godine. Nizozemska je tada završila druga, izgubivši u finalu od Brazila s 1:2.

Hrvatska svoj put na Euru kreće u petak, utakmicom protiv Poljske u Amsterdamu, a Futsal Vatrenima ovo će biti prvo veliko natjecanje nakon Eura 2016 u Srbiji koje je Hrvatska zaključila u grupi s remijem protiv Rusije i porazom od Kazahstana.

Počinje Futsal Euro: Portugal brani naslov, Hrvatska najveći 'dark horse', očekuje se nekoliko iznenađenja

Rusija će biti protivnik Hrvatske i u skupini aktualnog Eura, zajedno s Poljskom i Slovačkom. U drugi krug proći će dvije reprezentacije, a mi smo pred početak Eura, o šansama Hrvatske, ali i generalno o Euru, porazgovarali s bivšim reprezentativcem, a danas izbornikom Švedske i trenerom Futsal Dinama, Matijom Đulvatom koji će za vrijeme Eura obnašati i ulogu ‘stručnog komentatora’ Germanijaka.

S Đulvatom smo se našli na Britancu, na kojem je dugi niz godina bilo sjedište Futsal Dinama, i zaputili smo se u kafić u sklopu Doma sportova, gradski objekt u koji se Futsal Dinamo na Skupštini kluba krajem prosinca i službeno preselio.

OVO JE ZADNJA PRILIKA ZA OVU GENERACIJU

Hrvatska je nakon šest godina ponovno na velikom natjecanju, što je prava šteta budući da je Hrvatska svih ovih godina imala jako dobre igrače. Krenuli smo u glavu – koliko može ova Hrvatska?

“Mislim da se svi koji poznajemo hrvatsku reprezentaciju i hrvatski futsal pitaju to pitanje. Svi znamo da imamo jako kvalitetne pojedince, a nekima je ovo prvenstvo možda i zadnja prilika da pokažu svoj potencijal te da se s reprezentacijom dokažu na europskoj i svjetskoj sceni. Koliko god oni bili kvalitetni, činjenica je da nositelji ove generacije, izuzev polufinala Eura 2012., nisu napravili taj iskorak i opravdali svoj potencija. Očekujem da na turnir u Nizozemskoj gledaju kao na svoju zadnju priliku i da će dati više nego što su dali do sada”.

Iza Đulvata je duga karijera u futsalu, bio je dio generacije koja je 2012. igrala to opjevano polufinale Eura koje se održalo u Splitu i Zagrebu, a iz te generacije u reprezentaciji još igraju njeni nositelji – Tihomir Novak, Franco Jelovčić, Josip Suton i Dario Marinović.

“S obzirom na svoje iskustvo igranja s najboljim igračima na svijetu, ali i u Hrvatskoj, mogu reći da naši reprezentativci imaju potrebnu kvalitetu. Prolazak grupe trebao bi biti nekakav minimalni cilj. Nakon toga trebamo se potući za veliki rezultat. Po meni nije nemoguće da ova reprezentacija osvoji Europsko prvenstvo”.

Matija Đulvat iz igračkih dana (Ivana Ivanovic/PIXSELL)

HRVATSKA PO NIČEMU NE ZAOSTAJE ZA DRUGIM REPREZENTACIJAMA

Hrvatski kadar je spoj iskustva i mladosti, a od lipnja prošle godine ima i novog izbornika. Nakon 11-godišnjeg izborničkog mandata Mate Stankovića, reprezentaciju je preuzeo bivši pomoćni izbornik Marinko Mavrović, a ulogu pomoćnika dobio je trener prvaka Olmissuma, Duje Maretić.

Hrvatska je trenutno peta reprezentacija po renkingu u Europi i ima iznimno balansiran igrački kadar.

“Žarko Luketin je po meni jedan od najboljih vratara Europe i na golmanskoj poziciji konkurentni smo svim reprezentacijama na Euru. Žao mi je jer je Luka Perić otpao zbog bolesti. On i Antonio Sekulić su tip pivota koji se traži u europskom i svjetskom futsalu. Riječ je o jačim igračima koji znaju zadržati loptu i proigrati suigrače. Prednost je, također, imati igrača poput Darija Marinovića koji nije klasični pivot, već napadač koji više igra licem prema golu, odličan je realizator. Ako će biti spreman, na poziciji pivota možemo se sa svima boriti”, rekao je Đulvat i nastavio s analizom hrvatskog kadra.

Marinko Mavrović: Odluka o izostavljanju Perića nije odnesena na prečac

“Našu reprezentaciju krasi napadačka igra jer jako dobro baratamo s loptom. Jelovčić, Novak i Suton su igrači koji u svakom trenutku mogu zadržati loptu, napraviti s njom što hoće. Imaju odličan pregled igre, razumiju situaciju na terenu. Laičkim rječnikom, ‘znaju igrati’. Oni se odlično upotpunjuju s ‘trkačima’ u momčadi kao što su Matošević, Čekol i Postružin, koji se sjajno kreću bez lopte, a to je jako bitno za jednu reprezentaciju. Imamo soluciju za bilo koji način igre, obrambeno i napadački. Imamo igrače koji znaju igrati s loptom i bez nje, koji znaju zadržati loptu i igrače koji znaju zabiti gol. Marinko Mavrović i Duje Maretić su veliki fanatici i zaljubljenici u ovaj sport. Vjerujem da će uspjeti pronaći pravu formulu, svoje znanje prenijeti na teren i kvalitetne individualce posložiti u još kvalitetniju cjelinu”.

Da ne bi ispalo da je u hrvatskoj reprezentaciji sve savršeno, ova momčad ima i određenih nedostataka...

“Na dosadašnjim natjecanjima problem je znala biti fizička sprema. Mislim da smo jako napredovali u tom segmentu. Naši internacionalci igraju za profesionalne europske klubove, a iz 1.HMNL najviše igrača dali su prvak Olmissum i Futsal Dinamo, dva kluba u kojima se profesionalno radi i trenira. Vjerujem da će igrači doći fizički spremniji na ovo natjecanje nego na prethodna. Mislim da u ovom trenutku ne postoji segment prema kojem je Hrvatska slabija od ostalih reprezentacija na turniru”, rekao je Đulvat no onda se ipak ‘ispravio’.

“Mentalitet. Nama je uvijek problem bio mentalitet. Jednostavno nismo vjerovali da možemo ostvariti uspjeh. Bitno je pomaknuti granice u našoj glavi i prihvatiti da smo mi ti koji možemo osvojiti titulu. Mislim da kočnica u našoj glavi još postoji, vidjet ćemo hoće li igrači i stručni stožer uspjeti pomaknuti tu granicu”. 

Posljednja prilika za Tihomira Novaka i Franca Jelovčića (Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL)

RUSI SU GLAVNI FAVORITI TURNIRA, POLJACI FIZIČKI MOĆNI, A SLOVAČKA U MOMČADI IMA JEDNU TOP KLASU

Doći do zlata nije nemoguće, ali nije niti lagano. Koncentracija kvalitete na turniru je strašna. Hrvatska se nalazi u skupini s jednim od favorita turnira Rusijom, a ako u drugi krug uđemo kao drugoplasirana momčad skupine čeka nas europski viceprvak i rekorder Španjolska koja je na svim dosadašnjim turnirima osvojila medalju – sedam zlatnih, dvije srebrne i jednu brončanu.

“To na kraju nije nerealan scenarij, da završimo drugi u skupini, a onda ispadnemo od Španjolske u četvrtfinalu. Ništa nam ne garantira da ćemo pobijediti te reprezentacije, ali nam isto tako ništa ne garantira da ćemo od njih izgubiti. To je ono o čemu pričam. Mi moramo već sada vjerovati da možemo završiti prvi u skupini, ispred Rusije, a čak i ako završimo drugi, moramo vjerovati da možemo pobijediti Španjolsku. Ja se zaista nadam da će igrači u ovo prvenstvo ući opušteniji i samopouzdaniji, da ćemo s novim izbornikom pokazati svijetu koliko smo moćni”.

Hrvatska je prije dvije i pol godine dvaput igrala s Rusijom u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo na koje se, naposljetku, nismo plasirali. U dodatnim kvalifikacijama nakon boljeg raspucavanja šesteraca, izbacila nas je Češka. U tim kvalifikacijskim dvobojima s Rusijom, Hrvatska je u Dubrovniku remizirala 2:2, a u Osijeku izgubila 3:4. U posljednja dva izdanja Lige prvaka, hrvatski prvak Olmissum izgubio je od prvaka Rusije KPRF-a 1:2 (2020.) i Sinare 2:3 (2021.). Rusi su i dalje bolji, ali se s njima može igrati...

“Rusija je po meni reprezentacija koja ima najveći potencijal za osvajanje zlata. Rusija je po individualnoj kvaliteti, taktičkoj školovanosti i fizičkoj pripremljenosti, po meni najbolja reprezentacija na turniru. Bolja i od Španjolske i Portugala. Najveći im je problem, kao i nama, taj mentalitet. Protivnike slabije od sebe rješavaju lagano i izgledaju nadmoćno. Ali, čim nalete na reprezentaciju koja im se kvalitetom približi i koja ih može zadržati u nekakvom balansu, nastaje problem. Rusija je, kao i Hrvatska, istovremeno u stanju osvojiti Euro, ali i ispasti u skupini. Vidjet ćemo na koju će ih stranu ‘prebaciti’”.

Vedran Matošević i Robinho na utakmici Hrvatske i Rusije u Osijeku 2019. (Davor Javorovic/PIXSELL)

Kao što smo naveli u uvodu, Hrvatska turnir otvara 21. veljače protiv reprezentacije Poljske u Amsterdamu. Poljaci su prilična nepoznanica jer s njima nismo igrali dugo...

“Poljaci su jako napredovali, fizički su jedna od najmoćnijih reprezentacija na turniru. Spremni su i strašno brzi. Poljska nema igrača koji iskače individualnom kvalitetom i radi razliku, riječ je o reprezentaciji od 12 podjednakih pojedinačan koji cijelu utakmicu drže visoki ritam, stalno se rotiraju i teško ih je probiti. S druge strane, Poljska teško probija svoje suparnike. Vjerujem da ćemo na otvaranju mi biti ti koji ćemo držati kontrolu, stvarati šanse i o nama će ovisiti hoćemo li prelomiti utakmicu ili ćemo griješiti, a Poljska će nas kazniti iz kontranapada. Svako otvaranje prvenstva je neugodno, pogotovo ako imaš ulogu favorita. No, ako tvrdimo da ova generacija ima potencijal da osvoji zlato, onda se ti igrači moraju znati nositi s pritiskom. Prednost je svakako na strani Hrvatske. Hoćemo li lagano pobijediti Poljsku? Naravno da ne”.

Sa Slovačkom smo igrali u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. Pobijedili smo 3:2 pogotkom Tihomira Novaka iz kaznenog udaraca minutu i pol prije kraja.  

“Protiv Slovačke se ne bi smjelo dogoditi da odigramo utakmicu na ‘jednu loptu’. Mi smo, s obzirom na svoju kvalitetu, tu utakmicu trebali puno ranije slomiti i pobijediti. Jednostavno smo kvalitetniji. Mislim da će se svi koji prate futsal složiti s mojom tvrdnjom. Naravno, to trebamo pokazati na terenu. Često se događalo da Hrvatska ne pobjeđuje objektivno slabije reprezentacije od sebe. Posljednji primjeri su Francuska i Češka u dodatnim kvalifikacijama za velika natjecanja”.

Marinko Mavrović za Germanijak: Grupa je prolazna, a popis putnika na Euro objavit ćemo nakon prijateljskih utakmica

Hrvati oslabljeni na Euru u futsalu, otpali pivoti Perić i Suton

Protiv Slovačke će biti dodatni pritisak jer se radi o posljednjoj utakmici skupine...

“Vraćamo se na problem našeg mentaliteta. Do sada smo pod pritiskom nekako uvijek ‘pucali’. Moramo to prebroditi i reći - mi smo ti koji smo bolji. Ne smijemo se skrivati. Moramo razmišljati da ćemo, bez obzira na pogreške koje ćemo raditi na utakmici, a radit ćemo ih, na kraju tu utakmicu pobijediti. Jer smo kvalitetniji i mi ćemo ih lomiti dok ih ne slomiti. Mogu li nas Slovaci iznenaditi? Naravno. Slovačka može biti i ‘dark horse’ turnira ako im se poklope neke stvari. Imaju jednog top igrača koji radi razliku na terenu. Tomaš Drahovsky može, ako nisi dovoljno oprezan, jedinim potezom riješiti utakmicu. No, mi imamo četiri takva igrača. Novaka, Sutona, Marinovića i Jelovčića. Po meni bi Slovačku trebali pobijediti. Oni su u skupini najslabiji protivnik”, tvrdi Đulvat.

Josip Suton u prodoru protiv igrača Slovačke (Davor Javorovic/PIXSELL)

BOŽINOVIĆ NIJE TREBAO DOBITI POZIV U REPREZENTACIJU

Hrvatska reprezentacija trenutno trenira u Zagrebu iz kojeg će se 19. siječnja zaputiti u Nizozemsku. Marinko Mavrović raspolaže s 18 igrača od kojih će 16 otputovati na Euro. Naravno, covid-19 uvijek može poremetiti planove, izbaciti sigurne igrače iz kadra, a u njega pozvati one koji nisu bili u prvom planu.

Zanimalo nas je ima li u Hrvatskoj igrača koji su možda mogli pronaći mjesto u reprezentativnom kadru? Recimo, nakon sjajnog izdanja na Kutiji šibica, dosta se spominjalo ime Josipa Božinovića, igrača njemačkog TSV Weilimdorfa.

“Za mene ne. Božinović je iskočio na Kutiji, ali to ne može biti razlog za poziv u reprezentaciju. Reprezentacije se, kao i klubovi, stvaraju. Ne može izbornik pozvati igrača jer je, eto, odigrao dobro jedan malonogometni turnir. Svaka ekipa ima svoje mehanizme. Mavrović ima reprezentaciju koja je već dugo zajedno. Naravno da se može dogoditi da jedan igrač iznenada iskoči i dobije poziv u reprezentaciju. No i taj igrač bi trebao odraditi nekoliko reprezentativnih okupljanja, shvatiti gdje je njegova uloga u ekipi. Ljudi se često igraju Football Managera i sastavljaju svoju momčad. To nije igrica. U momčadi postoji kemija, emocije, poznanstva među igračima, poštovanje. Rekao bih da je Mavrovićev popis onakav kakav bi trebao biti i da bi i drugi futsal treneri pozvali više-manje iste igrače. Mavrović je pozvao najbolje što Hrvatska trenutno ima”, rekao je Đulvat i nastavio:

“Naravno da će se nakon ovog reprezentativnog ciklusa u reprezentaciju priključiti neki novi igrači, nakon što se neki veterani od nje oproste. Smjena generacije mora postojati, no ona mora biti što bezbolnija, da se ne vidi preveliki pad. Ako Božinović ili bilo tko drugi nastavi igrati dobro u kontinuitetu, naravno da zaslužuje poziv u reprezentaciju. Ali ne neposredno pred veliko natjecanje. Tek kada se otvara novi reprezentativni ciklus”.

Kristian Čekol (Poliklinika Milojević) i Josip Božinović (Krešimir Keta Bandić) u finalu Kutije šibica 2021. (Marko Prpic/PIXSELL)

HRVATSKA U BUDUĆNOSTI MOŽE BITI SAMO BOLJA

Marinko Mavrović donedavno je bio izbornik hrvatske U19 reprezentacije s kojom je potpisao najveći uspjeh hrvatskog futsala – srebro na U19 Euru 2019 u Latviji. Iz te srebrne generacije u A reprezentaciju pozvan je tek Josip Jurlina.

Hrvatska ima pregršt mladih igrača koji bi u dogledno vrijeme mogli pokucati na vrata A selekcije.

“Ti srebrni U19 reprezentativci su okušali futsal na najvišem nivou. Oni su igrali finale Europskog prvenstva. To nije mala stvar u glavama tih igrača. Njihove mentalne postavke su takve da su oni među najboljima u Europi. Oni se ne bi trebali nikoga bojati jer imaju iskustvo pobjeđivanja. Iako se i u našim klubovima pojavljuje trend dovođenja prosječnih stranaca, Hrvatska, hvala Bogu, ima široku bazu kvalitetnih mladih igrača koje sada traže i inozemni klubovi. U hrvatskim klubovima se dobro radi, naši mladi igrači su taktički i tehnički jako dobri, fizički su moćni. Nadam se da će naši klubovi sve više davati priliku mladima. Oni moraju igrati, raditi pogreške i napredovati”, tvrdi Đulvat i nastavlja:

“Osobno ću biti jako razočaran ako Dinamova mlada četvorka – Mateo Mužar, Jakov Mudronja, Filip Novak i Toni Vučković – ne završi jednog dana u reprezentaciji. I drugi klubovi imaju potencijala u svojim redovima, Olmissum, Novo vrijeme, Square, Vrgorac. I HNS se više uključio u rad s mladima, dogovorena je jedinstvena liga za kadete i juniore, još nije krenula, ali bude. Zagrebački nogometni savez uspostavio je U13, U11 i U9 futsal lige. Sve ranije počinjemo odgajati djecu da igraju futsal. Vjerujem da ćemo biti još bolji nego što smo bili”.

Vučković, Novak i Mužar slave gol u Šibeniku (Foto: Crofutsal)

RUSI ISPRED ŠPANJOLSKE I PORTUGALA, REPREZENTACIJE S OVIH PROSTORA NAJVEĆI ‘DARK HORSEVI’

Nakon što smo dobro ‘secirali’ hrvatsku reprezentaciju, okrenuli smo se ostalim skupinama. Za početak, tko su najveći favoriti Eura?

“Već sam spomenuo da su za mene Rusi prvi favorit, najkompletnija su reprezentacija i imaju veći potencijal od Španjolske i Portugala, no, isto tako, imaju potencijal da uopće ne prođu grupu. Naravno, Portugal kao aktualni i svjetski prvak u turnir ulazi kao najveći favorit u turnir iako u kadru više nema Ricardinha. Portugalci maju pobjednički mentalitet, no pitanje je koliko su ‘gladni’ uspjeha nakon dva uzastopna osvojena turnira. Mislim da neće osvojiti Euro. Španjolci su dobili ‘po ušima’ na zadnja tri velika natjecanja, dvaput od Portugala i jednom od Rusije. Shvatili su da, koliko god moćni i jaki bili, više nisu nedodirljivi. Postali su jednaki ostalima. Španjolci i dalje imaju najjaču ligu i kada bi se igrao nekakav ligaški sistem, osvojili bi naslov. U nokaut sistemu mislim da neće otići do kraja”.

Potugal je svladao Španjolsku u finalu Eura 2018. (EXPA/ Sportida/ Urban Urbanc)

A tko ulazi u skupinu ‘dark horseva’ turnira?

“U drugi plan uvrstio bih reprezentacije s ovih prostora. Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju i debitanta Bosnu i Hercegovinu. Prve tri reprezentacije otišle su daleko na Europskim prvenstvima organiziranima u njihovim državama. Dokazale su da mogu, sada je vrijeme da i na ‘tuđem’ terenu naprave iskorak. Bosna i Hercegovina je debitant, ali je riječ o kvalitetnoj reprezentaciji koja bi mogla biti iznenađenje. Od te četiri reprezentacije, kao što sam već naveo, u Hrvatskoj vidim najveći potencijal”.

BIH BI MOGLA IZNENADITI, PORTUGAL PODBACITI

Analizu po skupinama krenuli smo sa skupinom A u kojoj se nalaze aktualni prvak Portugal, domaćin Nizozemska, Srbija i Ukrajina, od koje je Hrvatska bila bolja u kvalifikacijama za ovaj Euro.

“Nizozemci su, rekao bih, najslabija momčad na turniru, no kao domaćin bit će sigurno opasni. Srbija i Ukrajina su jake europske reprezentacije. Iako svi očekuju lagani prolazak Portugala, ne bi me iznenadilo kada bi ih već u grupi izbacili Srbija i Ukrajina”.

Skupina B (Kazahstan, Italija, Slovenija i Finska) bit će nam zanimljiva zbog hrvatskog izbornika Miće Martića koji je s Finskom izborio povijesni plasman na Euro.

“Za Finsku je već veliko čudo da su uopće stigli na veliko natjecanje. Mići Martiću moramo skinuti kapu do poda. S Finskom je u kratkom periodu pobijedio Španjolsku, remizirao s Portugalom i Italijom, pobijedio nedavno i Hrvatsku. Finskoj fali iskustva igranja na velikim natjecanjima. Nadam se da će proći, iako su Kazahstan, Italija i Slovenija objektivno bolje reprezentacije. Kazahstan je prvi favorit grupe, imaju četiri Brazilca koji zajedno igraju u klubu. Za Italiju se očekuje da će kao drugoplasirana proći dalje, no ne bi bilo iznenađenje da dalje prođu Slovenija ili Finska”. 

INTERVJU – Mićo Martić: Uspio sam nagovoriti kapetana da se vrati i zabije 100. gol za reprezentaciju, ako smo pobijedili Španjolsku, možemo i Hrvatsku

Hrvoje Penava, Mićo Martić i Matija Đulvat (Igor Soban/PIXSELL)

Nama najzanimljivija skupina bit će grupa D s kojom se hrvatska križa u drugom dijelu.

“Španjolci su, dakako, prvi favoriti ne samo grupe, no, neće im biti lagano. Azerbajdžan i Gruzija su iskusne reprezentacije s dosta naturaliziranih Brazilaca. Bosna i Hercegovina nema iskustva igranja velikih natjecanja, ali ima jako dobre igrače koje dobro znamo iz klubova 1.HNL”, rekao je Đulvat i zaključio analizu po skupinama:

“Generalno je teško prognozirati tko će proći dalje jer su u futsalu iznenađenja česta, a ovo prvenstvo bit će jako izjednačeno. O drugom krugu odlučivat će nijanse. Dvije, na papiru, najslabije reprezentacije su možda Nizozemska i Finska, no obje mogu iznenaditi i proći dalje”.

ISKOČIT ĆE IGRAČ KOJEG IZBACI SUSTAV

Za reprezentacije više ne igraju igrači koji su obilježili posljednje desetljeće europskog futsala, prije svega Ricardinho koji se oprostio od reprezentacije kao europski i svjetski prvak. Tko bi od igrača mogao obilježiti ovaj Euro?

“Moja filozofija je da ne volim spominjati igrače i pojedince. Po meni su oni nebitni. Bitna je momčad koja onda izbaci pojedince. Naravno da u svakoj reprezentaciji postoje igrači koji rade razliku i koji su bolji od ostalih. No, isto tako ne možemo znati koji će igrač biti inspiriran i tko će iz tog sustava iskočiti. A kada i iskoči, za to će biti zaslužna momčad. Futsal nije tenis da govorimo o pojedincima. Momčad je ključna”.

Ricardinho se oporstio od reprezentacije kao europski i svjetski prvak (EXPA/ Sportida/ Ziga Zupan)

ŠVEĐANI SU ČISTA SUPROTNOST NAMA – ORGANIZIRANI SU, ALI IM FALI KREATIVNOSTI

Nakon što smo više od 45 minuta pričali o Euru, red je bio da se i osvrnemo na aktualne angažmane našeg sugovornika. S obzirom na to da smo u “reprezentativnom štihu”, krenuli smo s reprezentacijom Švedske koju je Đulvat preuzeo 2017.

“Pred nama je Preliminarna runda kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2024. koju bi trebali proći. No, na Svjetsko prvenstvo se iznimno teško kvalificirati jer iz Europe ide samo šest reprezentacija. Nama je glavni fokus Euro 2026. Nadam se da ćemo ići Mićinim putem i izboriti nastup na prvom velikom natjecanju. Kada sam došao u Švedsku, futsal je u toj državi bio na vrlo niskoj razini. Trebali smo oformiti ligu, pa onda i produžiti prvenstvo s tri na šest mjeseci, pronaći igrače za reprezentaciju i naučiti klubove da rade kako treba. Trenutno imam 20-25 igrača koji stalno zovem. Kada sam došao u reprezentaciju najmlađi igrač imao je 26 godina, a sada imamo dosta dobro balansiranu reprezentaciju s mladim igračima, igračima u najboljim godinama i onim iskusnim igračima koji još nekoliko godina mogu dati svoj obol reprezentaciji”.

Đulvat je nedavno u Švedsku poslao dvojicu svojih suigrača iz Dinama, Danijela Dekanića i Daniela Matkovića.

“Cilj je dignuti cijeli sport u Švedskoj. Momčad u koju su došli Matković i Dekanić je od momčadi koja se bori za ostanak u kratkom periodu postala momčad koja je sigurna u sredini tablice. Šveđani su pokrenuli i U19 natjecanje. To je sporiji, ali možda sigurniji način za dugoročni uspjeh. Zadovoljan sam kako se u Švedskoj radi. Nisu toliko kreativni, ali su jako organizirani. Recimo, kod njih nema odstupanja od zacrtanog budžeta. To im je možda mala kočnica da rezultat napravimo brže”.

Đulvat s reprezentacijom Švedske (Grgo Jelavic/PIXSELL)

Đulvat je u prošlosti bio dosta veliki kritičar HNS-ovog odnosa prema futsalu.

“Komunikacija s HNS-om u posljednje vrijeme se dosta poboljšala. Posluša nas se, možemo reći svoje mišljenje, no još uvijek nema dovoljnog povjerenja u ljude iz futsala. Dok su Šveđani kruti i organizirani kod nas sve to ide puno proizvoljnije. Ako HNS primijeti da je reprezentacija u zamahu umjesto dogovorenih pet, organizirat će osam okupljanja. Švedski nogometni savez, za razliku od HNS-a, ima jednog profesionalca koji se svaki radni dan u tjednu bavi isključivo futsalu. Futsal je sport koji je prerastao tradicionalne sportove i potrebno je posvetiti mu se na dnevnoj bazi. Jer posla ima jako puno. Ovako sve pada na individualce i fanatike u klubovima. Jasno mi je da je nogomet proizvod koji donosi novac, no futsal je u sport u velikom zamahu i Hrvatska u njemu ima nevjerojatan potencijal. Nismo daleko od toga da postanemo još moćnija futsal nacija i da futsal u svim segmentima postane sport broj dva u državi”.

DINAMO ĆE POSTATI SILA

Naravno, razgovor s Matijom Đulvatom ne bi mogao proći a da se ne dotaknemo Futsal Dinama, kluba kojeg je 2012. osnovao s pokojnim prijateljem Matom Čuljkom, od 2015. do kraj prošle sezone uz igračku obnašao je funkciju o klupskog predsjednika.

Od ljeta 2021. predsjedničku ulogu prepustio je Nikoli Milojeviću, koji je Đulvata postavio trenerom prve momčadi i sportskim direktorom kluba. Iza njega je prva polusezona na Dinamovoj klupi. Dinamo je 2021. završio na drugom mjestu ljestvice.

“Ne bih htio biti lažno skroman i reći da nisam zadovoljan s napretkom momčadi. Rezultatski još nismo napravili iskorak. Ovo drugo mjesto na kraju polusezone nije ništa specijalno jer je liga jako izjednačena i druge su nam momčadi za petama. Ali, igrači su napravili veliki korak prema naprijed. Profesionalizirali smo prvu momčad, treninge i pristup samom klubu, što se i vidjelo na Kutiji šibica. Iako je Poliklinika Milojević završila druga, nakon lošijeg raspucavanja penala, naši mladi igrači pokazali su kvalitetu i pobjednički karakter. Oni vjeruju da mogu pobijediti svakoga u ligi. Vjeruju da imaju kvalitetu. U kadru imamo 10 mladih igrača koji mogu samo rasti. Dogodit će se i porazi, loši dani, no siguran sam da ćemo u doigravanje ući s vjerom da možemo osvojiti prvenstvo. Osobno vjerujem da ćemo biti sila”.

Matija Đulvat vodi prvu momčad Dinama (Vigor Klaić/Futsal Dinamo)

Dinamo je na zimu pojačao s dva igrača Alumnusa, Matijom Tolićem i Nevenom Zonjićem.

“Mnogi ih možda ne bi nazvali pojačanjima, no riječ je o igračima koji nam nude nešto novo i koji će dodatno pojačati konkurenciju. Dodatno će ‘gurnuti’ sadašnje prvotimce da se bore za svoju poziciju momčadi. Zadovoljan sam kako rade, krenuli su s velikim entuzijazmom. Ako tako nastavke, nema straha za ovu momčad”.

Prvenstvo je trebalo biti nastavljeno 7. siječnja, no zbog ulaska korone u šest hrvatskih prvoligaša nastavak je odgođen za period nakon Eura. Đulvat nam je potvrdio da su svi zaraženi igrači Dinama preboljeli koronu bez ozbiljnijih simptoma i da se svi ponovno nalaze u trenažnom procesu.

Hoće li biti gusti raspored na proljeće?

“Neće. Liga ionako prekratko traje. Ima dosta vremena za odigravanje svih utakmica. Mislim da su ove dvije odgođene utakmice najviše naštetile reprezentaciji jer su igrači ispali iz natjecateljskog ritma. Svi su oni igrali malonogometne turnire, ali su bez ozbiljne utakmice više od mjesec dana. Što se Futsal Dinama tiče, svi će se stići pripremiti. Na kraju su sve momčadi u istom ‘sosu’. Ako si pravi, ništa te ne smije smetati”.

Futsal se igra 4+1, ne 5+1 (Vigor Klaić/Futsal Dinamo)

NOVA UPRAVA KLUBU JE DONIJELA JAKO PUNO DOBROGA

Nakon šest godina predsjedavanja klubom, tu časnu ali odgovornu funkciju Đulvat je prepustio Nikoli Milojeviću kojeg su na Izbornoj skupštini kluba izabrali članovi Dinama jednoglasnom odlukom. Na nedavnoj godišnjoj Skupštini kluba novi predsjednik izjavio je kako je iznimno zadovoljan sa svime što je nova uprava napravila u posljednjih pola godine. Zanimalo nas je kako Đulvat gleda na novo predsjedništvo?

“Nikola Milojević i dopredsjednik Domagoj Purgar, kojeg ne smijemo zaboraviti, u ovih su pola godine jako su puno donijeli klubu. I prije toga su puno donosili, ali sada su kao dvije službene osobe, koje dolaze iz poslovnog svijeta napravile dodatni iskorak u klupskoj organizaciji. Ja sam više bio ‘sportski predsjednik’, usmjeren na organizaciju sportskog segmenta kluba. To je u početnim godinama djelovanja možda bilo i bitnije. No, nedostajalo mi je komunikacije s potencijalnim sponzorima. Njih dvojica donijela su novu energiju u klub, a tajnik Sebastian Sobota će potvrditi da klub financijski u ovom trenutku stoji dosta dobro. Imamo desetak trenera na plaći, dva vanjska suradnika u marketingu. Čim stignemo sve te ljude ‘servisirati’ na mjesečnoj bazi, to je dokaz da klub jako dobro posluje”.

Futsal Dinamo je klub koji funkcionira prema članskom modelu, članovi kluba svake četiri godine izabiru predsjednika i upravu, koja onda ima potpunu upravljačku autonomiju.

“Futsal Dinamo je samoodrživ klub, svaku godinu zatvaramo bez financijskih gubitaka, a sve što zaradimo ulažemo u razvoj kluba. Ne preskačemo stepenice. Recimo, Grad Zagreb smanjio nam je dotacije, kao i svim sportskim kolektivima u gradu. Dok su se neki klubovi, s dužom tradicijom od Futsal Dinama, pronašli u problemima, nama taj manjak prihoda od grada nije naškodio, nego smo unatoč njemu nastavili rasti. Futsal Dinamo od početka posluje transparentno i odgovorno raspolaže s novcem koji velikim dijelom stiže od naših članova i navijača”.

Futsal Dinamo funkcionira prema članskom modelu (Sandra Novaković Milašinčić/Futsal Dinamo))

ČLANSKI MODEL JE PUN POGODAK

Taj ‘članski model’, prema kojem funkcioniraju Real Madrid, Barcelona, Bayern Munchen i ostali njemački klubovi kod nas je dosta apstraktan način rukovođenja klubovima, a ima i određeni broj kritičara.

“Kritičara će uvijek biti. I nas su znali kritizirati jer još nismo osvojili naslov prvaka Hrvatske. Mi smo posljednjih sezona mogli sav novac koji uprihodimo uložiti u prvu momčad. Tada bismo možda osvojili naslov, ali to nismo htjeli. Nismo željeli ugroziti stabilnost ovog modela. Osim u prvu momčad, novac smo ulagali u rast kluba. Školu futsala, marketing, ljude koji su dio naše zajednice. Na kraju dana, članovi su ti koji na izborima odlučuju sviđa li im se takva politika ili ne. Mi smo klub koji je kritiku uvijek poslušao, pogotovo ako je konstruktivna. Po meni je članski model pun pogodak. Kod nas se vidi da smo mi klub naših članova, navijača, ne samo Bad Blue Boysa. Svatko od njih može doći na našu Skupštinu, poslušati izvješće uprave i postaviti pitanja o klupskom poslovanju koja ih zanimaju. E sada, je li taj model primjenjiv za sve klubove? To nisam siguran. Na kraju svaki klub ima svoju priču i svoj put.”

Skupština Futsal Dinama 2017. (Futsal Dinamo)

Godišnji budžeti u hrvatskim futsal klubovima su prilična nepoznanica. Gdje Dinamo stoji u odnosu na ostatak 1.HMNL?

“To je opet pitanje na koje je teško odgovoriti. Uz to se ne volim uspoređivati s drugim klubovima. Jer, određeni klubovi sav ili gotovo sav svoj budžet ‘guraju’ u prvu momčad, a mi, kao što sam već naveo, veliki dio budžeta izdvajamo za rast ostalih segmenata kluba, ljude u njemu koji svakodnevno brinu i rade za njegov napredak. Mi smo postali organizacija. Što se prve momčadi kluba tiče, mi u njoj nemamo stranca, ali zato imamo osam igrača koji su ponikli u našoj Školi futsala. Mi imamo mlade igrače poput Jakova Mudronje, Antonija Konsua, Ante Piplice, koji nisu iz naše Škole, ali smo ih doveli kao mlade igrače i od kojih očekujemo da će postati hrvatski reprezentativci”, rekao je Đulvat i nastavio svoju filozofiju.

“Ne kažem da dovođenje stranaca nije ispravno, možda ćemo i mi u budućnosti dovesti Brazilca ili Argentinca. Na kraju dana Zagreb, kao glavni grad države, ima puno veći bazen igrača nego neke manje sredine. Svatko radi posao kako misli da je najbolje. Ako klub ostane bez novca, mi ćemo i dalje imati svoje mlade igrače na koje ćemo moći računati”.

SVIĐA MI SE AJAXOVA FILOZOFIJA

Koji je potencijal Dinama?

“Mislim da Dinamo može puno. Ne govorim samo o ovoj sezoni i nekakvom primarnom cilju, a to je naslov prvaka države. Govorim dugoročno, a to je europski iskorak. Želimo biti konkurentni najboljim klubovima Europe. E sada, kako klub može napraviti taj iskorak? Postoje dva načina. Da dovedemo internacionalce, koji će podignuti kvalitetu naše momčadi, ali, opet, neće biti riječ o najboljim Brazilcima i Argentincima koji igraju u Španjolskoj, Italiji i Rusiji, u klubovima s većom platežnom moći. Drugi način je da mi konstantno stvaramo igrače pa da onda ti klubovi iz Španjolske, Italije i Rusije žele naše igrače! Na kraju, Olmissum se s hrvatskim igračima potukao s najboljim europskim klubovima, a mi u ovom trenutku nismo toliko daleko od Omišana. Ja eventualno mogu dovesti stranca koji ima 18, 19 godina, koji će raditi i razviti se u top igrača. Ni nogometnom Dinamu nikada glavni igrači nisu bili stranci već domaći igrači. Ajax je klub koji je, po meni, prototip uspješnog upravljana. Razvija mlade igrače, proda ih, a nakon prodaje opet su uspješni i konkurentni i tako u krug. Sviđa mi se njihova filozofija vođenja kluba".

Nikola Grgić, Matija Đulvat i Tina Krmpotić, stručni stožer Futsal Dinama (Sandra Novaković Milašinčić/Futsal Dinamo)

FUTSAL JE DRUGI NAJGLEDANIJI SPORT U HRVATSKOJ, NADAM SE DA ĆE DOBITI TRETMAN KOJEG ZASLUŽUJE

Naš razgovor koji je već debelo premaši sat vremena približio se samome kraju. Futsal je po broju gledatelja na utakmicama i po nekakvom interesu javnosti kroz cijelu godinu, a ne samo oko velikih natjecanja, u ovom trenutku drugi ili treći najpopularniji sport u Hrvatskoj. S druge strane još uvijek drastično ‘kaska’ u odnosu na tradicionalne sportove kada je riječ o medijskom tretmanu. Evo, danas počinje Euro, a malo koji medij u Hrvatskoj je detaljno najavio natjecanje…

“Ja ne bih htio uopće diskutirati oko toga je li futsal drugi ili treći sport po gledanosti. Siguran sam da je drugi najgledaniji, a to potvrđuje veliki interes publike za gotovo sve klubove prve lige. Za vrijeme velikih natjecanja mediji i javnost prate hrvatsku reprezentaciju, pogotovo ako igramo dobro. No, nakon turnira brzo se zaboravi na taj sport i kroz ostatak godine prati ga se površno, što je najbolji primjer s muškom i ženskom rukometnom reprezentacijom. Ista će biti situacija s futsalom, ako Hrvatskoj krene dobro, svi mediji će pratiti futsal, kao što su nas pratili 2012. Futsal još uvijek ima slabiji ‘lobij’ od tradicionalnih sportova i teško dolazimo do medijskog prostora. Mi po tom pitanju donedavno nismo imali pomoć HNS-a, najmoćnije sportske organizacije u Hrvatskoj, iako, ponavljam, odnos se u zadnje vrijeme dosta popravio”, rekao je Đulvat i zaključio:

“Krivnja pada i na nas klubove. I naša komunikacija prema van nekada nije najprofesionalnija, marketing i PR na kraju i koštaju. Ne mogu si to svi klubovi priuštiti. Naravno da u ovoj ‘debati’ ne smijemo zanemariti tradiciju, broj medalja na velikim natjecanjima koje neki sportovi imaju, a mi nemamo. Futsal se već godinama ‘kuha’, potrebno je još samo malo da eksplodira. Evo, ovo prvenstvo prenosi Hrvatska radio televizija. To je ogromna stvar za naš sport. Nadam se da će Hrvatska ostvariti taj željeni iskorak na ovom Euru, da će što više ljudi vidjeti koliko je futsal zarazan i lijep sport. Jer, tko god malo više uđe u taj sport, momentalno se u njega zaljubi”.