Marcus Brandt/DPA
Marcus Brandt/DPA

Velika šansa za Hrvatsku: Njemačka ostala bez desnog krila, Gislason mora improvizirati

Vrijeme Čitanja: 3min | uto. 30.07.24. | 14:24

Nakon ozljede Tima Hornkea, njemački reprezentativci i izbornik Alfred Gislason moraju naći alternativno rješenje

Njemačka rukometna reprezentacija ima veliki problem koji Hrvatska sutra može iskoristiti. Nakon ozljede Tima Hornkea, desnog krila njemačke reprezentacije koji je ispao iz momčadi još u prvoj utakmici protiv Švedske, izbornik Njemačke nema drugog izbora na toj poziciji.

Odigraj na svoje favorite u širokoj ponudi na Germaniji (Igraj odgovorno, 18+)

Christoph Steinert, zatim Kai Häfner i na kraju čak i Lukas Mertens, svi oni su bili Gislasonove opcije na desnom krilu u suverenoj pobjedi protiv Japana, u drugom kolu skupine, ali niti jedan nije izbornika posebno impresionirao da bi imao jasnu soluciju za nedostatak igrača na toj poziciji. To je posebnost Olimpijskih igara: za razliku od svjetskih ili europskih prvenstava, po potrebi ne može biti pozvan bilo koji igrač iz proširenog sastava reprezentacije, već samo jedan od trojice imenovanih rezervi koji su na Igrama i to samo u slučaju ovakvih ozljeda. Gislason je nakon ove ozljede u momčad doveo još jedno lijevo krilo - Runea Dahmkea. Preostale su im još rezerve: pivot Justus Fischer i vratar Joel Birlehm. Tek kada bi reprezentacija bila prisiljena iskoristiti tri rezerve koje su poveli sa sobom, mogli bi se okrenuti proširenoj momčadi. Ona, u njemačkom slučaju, uključuje tri desna krila: Timo Kastening, Patrick Groetzki i Lukas Zerbe. Tako blizu, a tako daleko...

"Nažalost, ne možemo dovesti igrača iz Njemačke dok dvojica ili trojica nisu ozlijeđena. Naravno da se nadamo da se to neće dogoditi. Moramo se snaći s igračima koje imamo", rekao je izbornik Gislason.

Tko su moguće alternative?

Christoph Steinert je prvi izbor, ljevoruki desni bek Erlangena, iznimno kvalitetan u obrambenim zadacima u kombinaciji s mladim Renarsom Uscinsom, koji igra izvanredan turnir. Nešto slično radi i Danska s Niclasom Kirkelökkeom kao bekom kojeg koristi na krilnoj poziciji. Druga opcija za Njemačku je ljevoruki Kai Häfner, također iskusni bekovski igrač. S obzirom na ugodnu prednost protiv Japana, Gislason je na samom kraju isprobao i treću opciju - na desno krilo doveo lijevo - Lukasa Mertensa, a Dahmke je igrao na svojoj poziciji lijevog krila.

"Možemo uvesti i dešnjaka, pokušali smo s oba lijeva krila istovremeno, jednim s desne i s lijeve strane, vrlo, vrlo neobično", komentirao je njemački izbornik nakon utakmice pa potom komentirao i četvrtu opciju u kojoj je Jannik Kohlbacher preuzeo poziciju lijevog krila u napadu.

"Ako Steinert treba odmor, možda ćemo to morati isprobati", rekao je Gislason.

Unatoč sigurnoj pobjedi, protiv Japana je bilo jasno da bi se nedostatak uvježbanog desnog krila mogao pokazati kao slaba točka. Steinert nije uspio u dva od tri pokušaja svladati japanskog vratara, Häfner je imao jedan promašaj i jedan gol s desnog krila.

"To bi naravno moglo biti problematično, ali momčad se mora nositi s tim i igrati drugačije u različitim formacijama", rekao je Gislason pomalo nesiguran oko toga hoće li naći pravo rješenje za tu poziciju. Protiv Japana im taj problem nije smetao, a Hrvatskoj ta njihova tegoba može biti prednost, budemo li ju znali iskoristiti. (eg)



Tagovi

hrvatska rukometna reprezentacijanjemačka rukometna reprezentacijaAlfred GislasonPariz 2024

Ostale Vijesti