Žunić: Ako se nešto hitno ne promijeni, odlazim! Treniram i nastupam za kikiriki!
Vrijeme Čitanja: 2min | pon. 06.03.17. | 14:02
Stipe Žunić petim mjestom u bacanju kugle ostvario je najbolji hrvatski rezultat na dvoranskom Europskom prvenstvu koje je jučer završilo u beogradskoj Kombak Areni.
Nije da mu beogradska dvorana ne odgovora. Prije tjedan dana postao je dvoranski prvak Balkana s hicem 20,77 metara, a u finalu dvoranskog EP-a bacio je 21,04 metra. No hitac preko 21 metra nije bio dovoljan za medalju. Zadovoljan je sigurno. Ali samo rezultatom. Sve ostalo nije dobro.
„Ako se nešto pod hitno ne napravi, odustajem od atletike. Ljudi moji, pa ja treniram i nastupam za kikiriki. Imam pravo na olimpijsku stipendiju, no ona je negdje oko 1500 kuna. Kako da s tim živim? U Americi, kamo sam morao otići trenirati jer kod nas nemam nikakve uvjete, trošio sam mjesečno 6000 kuna samo na hranu. Da, na hranu, ne na vitamine i ostale dodatke prehrani“, počeo je svoju pomalo tužnu priču Stipe.
Pa kako se uopće financirate?
„Nešto mi pomaže klub ASK čiji sam trenutačno član, a puno mi financijski pomaže Ivan Veštić, predsjednik Hrvatskog atletskog saveza, ali ne novcem Saveza, već privatnim. Dolazim iz siromašne obitelji tako da od roditelja ne želim tražiti novac. Kažem, možda nekako izdržim do Olimpijskih igara u Tokiju, a možda i ne. Naša država potpuno zanemaruje sport, pogotovo atletiku. I to bez obzira na sjajne rezultate koje postižu Blanka Vlašić, Sandra Perković, Sara Kolak i drugi“, istaknuo je Stipe.
Pokušao je uz pomoć obitelji napraviti bacalište u Zadru. Nije išlo.
„U Hrvatskoj nakon završetka studija nisam imao ništa. Nedostajalo mi je sve, medicinska oprema, fizioterapeut. Bio sam nekoliko puta prošle sezone spreman baciti preko 21 metar, no baš svaki put bih se ozlijedio, a nisam imao pravu skrb“, istaknuo je.
Život u Americi, a niste više student, nije bio nimalo jeftin?
„Istina. Srećom, imam jednog pokrovitelja pa nisam morao dići kredit. U Virginiji mi je dobro, treniram s Filipom Mihaljevićem, a trener mi je Martin Marić“.
Na bacalištu u Zadru ima plan organizirati natjecanje na koje će dovesti najbolje svjetske bacače, kakvi su mu planovi za nastavak sezone, vraća li se u Ameriku te koji je sport mogao trenirati da nije odabrao atletiku, više možete saznati u nastavku teksta OVDJE.
(Foto: Action Images)
Germanijak pratite i na našoj Facebook stranici!
