Ususret HNL-u: Bruno Marić predložio, hrvatski prvoligaši većinom prihvatili tzv. engleski kriterij suđenja
Vrijeme Čitanja: 6min | čet. 27.01.22. | 10:00
Ujednačavanje i usuglašavanje kriterija bio je glavni cilj predavanja čelnika Komisije nogometnih sudaca Hrvatskog nogometnog saveza predstavnicima naših prvoligaških klubova i medija, nekoliko dana pred početak nastavka prvenstva.
Predsjednik Komisije nogometnih sudaca HNS-a Bruno Marić i dopredsjednik Vlado Svilokos okupili su u sudačkim prostorijama na stadionu u Sesvetama predstavnike klubova i medija te objašnjavali pomoću 36 video klipova, Uefinih i vlastitih, od protekle jeseni, sporne situacije. Pripomogli su i pomoćnik VAR instruktora Tomislav Šetka te član komisije Ivica Modrić, a bio je to zapravo sukus novosti s nedavno u Medulinu održanog 60. seminara nogometnih sudaca HT Prve lige, na kojem je preko video-linka sudjelovao i Uefin šef sudaca Roberto Rosetti.
“Demonstracija izazova s kojima se suci susreću, u čemu su i zašto griješili, a što je bilo dobro”, rekao je Marić.
Pitali su naši sudački eksperti i predstavnike sedam od deset prvoligaša jesu li za neke odluke i žele li da im se neke stvari u budućnosi sude, kako bi kriteriji na kojima inzistira naše sudačko vodstvo imali težinu. Loše odluke od jesenas ne mogu se ispraviti, ali se slične u budućnosti mogu svesti na minimum, no čak i kad pet kamera pokriva neki događaj koji se pregledava VAR-om, ostaje onaj 1% koji se ne vidi i za koji nema konsenzusa.
Dakako, podsjetio je Marić da “VAR ne intervenira da bi donio najbolju odluku, nego ispravio jasnu i očitu pogrešku”, a usuglašeni su sljedeći stavovi o kažnjivim radnjama, intenzitetu, određivanju granice kada jest, a kad nije crveni karton ili kazneni udarac, ali i kada ne intervenira VAR ako je nešto od to dvoje dosuđeno. Dakako, u slučaju dvojbenih situacija kod zaleđa, prednost će se i dalje davati napadaču, sukladno preporukama Fife. Dakle:
- VAR intervencija mora biti prihvatljiva svima, kao i neintervencija VAR-a;
- ostaje stav da laganih penala nema, ali je utvrđeno gradivo da ako je lagani kontakt dovoljan da igrač ne zabije gol, odluka mora biti i kazneni udarac i crveni i karton;
- stav je da su (ne)igranja rukom egzaktne odluke, što znači da sve ruke koje će biti kažnjive, a sudac nije donio ispravnu odluku, očekuje se VAR intervencija kao i ako se ne radi o kažnjivom igranju rukom, a sudac je dosudio penal;
- ako se na snimci vidi da je lopta jasno i očito cijelim obujmom prešla crtu vratiju, VAR će priznati pogodak.
Dodajmo i da će nakon svakog kola će sudačka komisija napisati svoj stav o pojedinim odlukama i podijeliti ih javnosti tijekom ponedjeljka.
“VAR evoluira, ali u ovom trenutku protokoli su takvi i moramo ih se držati”.
Bruno Marić je iznio statistiku jesenske polusezne prema kojoj je VAR intervencija bila svakih 3,19 utakmica. Suci su 80% bili točni u odlukama, a u prijašnjem razdoblju samo 55%. Komisija nije zaovoljna što je čak devet puta VAR propustio intervenirati, od čega četiri puta oko propuštenih situacija za kazneni udarac, triput za crveni karton, a dvaput se VAR javio izvan protokola. Od 31 provjeravane odluke na 99 utakmica, četiri su bile pogrešne VAR-u unatoč.
Zahvaljujući obnovljenom softveru za VAR bit će i novosti: odsad će se povlačiti jedna crta kad su očita zaleđa, da se ne gubi vrijeme na crtanje dviju, a olakšat će se i omeđivanje igrališta i tzv. trijangulizacija, no to će ovisiti o kamerama, dakle tehnici na pojedinim stadionima. Najpregledniji su Poljud, Maksimir, Gradski vrt i Rujevica jer tamo su kamere najbolje (najvišlje) postavljene, rečeno je, a najviše se spornih trenutaka ne vidi na Šubićevcu, u Koprivnici i Velikoj Gorici.
Marić je na osnovu video klipova iz Uefe te eklatantnih primjera iz HNL-a jesenas (neki Uefini napuci se kose s mišljenjima europskih, također i hrvatskih sudaca, ali moraju ih se pridržavati!), podsjetio da se prema važećim napucima, zbog prevencije ozljeda (sjetimo se našeg nesretnog Eduarda 2008!), za otvoreni đon na potkoljenicu dodjeljuje crveni karton, ali ako sudac procje i da je zbog inteziteta i kuta nogu dovoljan žuti, nema intervencije VAR-a, poglavito ako je igrač zadnji čas povukao nogu.
Postoje i “startovi na karijeru”, kao ih naziva Marić, “jer novi zub se može kupiti, a nova noga ne”, za što je primjer Hirošev na Prširu u Velikoj Gorici, za koji je na sugestiju iz VAR sobe, bez gledanja snimke, Osijekov igrač dobio samo javnu opomenu, priznao je i Bjelica kasnije da je to bio crveni karton, kao i Ivica Kulešević sad u Sesvetama.
Zatim, osvetnički start poput Bočkajevog na Kačavendi treba se davati crveni karton, jer utječe i na gubitak kontrole utakmice, naelektrizira atmosferu, a crveni karton je i kad je namjera, iako se zadnji čas mankne otvoreni đon, poput Menala na Rujevici (pri 3:0, završilo 3:3).
Ona Cipetićeva ruka u duelu s Biukom u sudačkoj nadoknadi na utakmici Lokomotiva - Hajduk nije suđena jer je VAR gledao krivi ekran, pa je nije vidio, a izričito se suce trenira da VAR sudac ne smije šetati pogleom po ekranima, nego se fokusirati na jedan ekran. Kod 11-erca za Šibenik protiv Hajduka bila je obvezna intervencija VAR-a, iako bez pregleda izgleda da je penal čist, no trebalo je napadaču domaćih Yordyju Bedozi dati javnu opomenu zbog simuliranja. Također nije bio kazneni udarac za Hajduk u Puli, nego prekršaj Sahitija u napadu, ali u takvim situacijama VAR neće intervenirati, budući da se ne radi o jasnoj i očitoj pogrešci ili nije razvidno simuliranje; za neke suce je neki kontakt prihvatljiv, a glavni sudac, onaj na terenu, je mjerodavan; u konkretnom slučaju kontakt odnosno sudar nije se mogao izbjeći.
‘Glasovalo’ se i u slučaju tri kaznena udarca zbog guranja igrača u skoku ili primanju lopte, s utakmica Lokomotiva - Hajduk, Gorica - Šibenik i Hrvatski dragovoljac - Slaven Belupo. I naši suci su na seminaru bili stava da to nisu penali izuzev eventualno potonjeg, a poglavito to nije onaj u Velikoj Gorici, jer bi igraču u 5. minuti trebalo dati i crveni karton, a kontakt je bio minimalan. Predstavnici klubova se isprva nisu slagali, ali kasnije su uvidjeli i kimali glavom da im je bolji tzv. engleski kriterij prema kojem to nisu intenziteti prekršaja za kaznene udarce. Jedino se predstavnik Hajduka Mislav Karoglan složio da njihov igrač Lovrencsics jest napravio prekršaj za kazneni udarac na Kačavendi?! Iz Lokomotive su se, pak, još ranije izjasnili predstavnicima Komisije da im to nije penal, no bila je to kup-utakmica koja je završila 3-6…
Raspravljalo se i o Livajinoj javnoj opomeni, a ne crvenom kartonu zbog trzaja laktom u Gradskom vrtu, kojim je razbio Lončaru arkadu, samo je Osijekov predstavnik Kulešević bio stava da je to za crveni karton, jer je u trzaju vidio namjeru, a objašnjeno je i zašto Sahiti nije trebao dobiti crveni karton za nenamjeran strat na koljeno igrača Osijeka zbog kojeg je ovaj pauzirao četiri tjedna, u situaciji kad su obojica gledali loptu i nije bilo namjere za ozlijeđivanjem.
“Korisne su nam ovakve rasprave da bismo dobili povratnu informaciju kako bi klubovi željeli da im se sudi u nekim rubnim slučajevima, ali i mišljenje novinara, jer mediji su alat za prodaju proizvoda zvanog HNL. Nakon svakog kola objašnjavat ćemo situacije koje će izazvati prijepore u javnosti. Neke smjernice koje smo ovdje dobili ćemo implemenritati u kriterije, ujednačavanje kriterija je zajednički cilj svih, sudaca, klubova, odnosno igrača i trenera te medija”, poručio je Bruno Marić.
Uglavnom, korisnih tri sata, a koliko će se kriteriji u praksi doista ujednačiti i koliko će se prigovori klubova smanjiti vidjet ćemo već od sutra…