Poznat datum ključnog dogovora o novom stadionu u Maksimiru

Do 1. rujna trebao bi se postići dogovor između države, Grada Zagreba i Zagrebačke nadbiskupije kojim bi se riješili imovinsko-pravni odnosi oko zemljišta u Maksimiru, čime bi se ostvarile pretpostavke za gradnju novog nogometnog stadiona u Maksimiru, piše u petak u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista.

Prouči cjelokupnu ponudu na Germaniji i zaigraj odmah (Igraj odgovorno, 18+)

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić potvrdio je tu informaciju, navodeći da će se obeštetiti Katoličku crkvu, na čijem je zemljištu izgrađen postojeći stadion, ali i svi okolni sportski objekti.

Zagrebačkoj nadbiskupiji oduzeto je bilo oko 300.000 kvadrata zemljišta u Maksimiru, no riječ je o zemljištu koje se zbog prenamjene ne može vratiti, pa je potreban drugačiji način obeštećenja. Nadbiskupija želi da joj se za oduzeto zemljište dodijele druge parcele u Zagrebu na kojima bi mogla izgraditi crkve.

Bačić kaže kako je definirano 11 lokacija na kojima bi se mogle graditi nove crkve. To su: Botinec, Sveta Klara - Podbrežje, Jakuševec, Blato, Jelkovec - Sopnica, Sesvetski Kraljevec - Sesvetska Sela, Kajzerica, Špansko zapad, Trnjanska Savica i Rudeš. Od tih 11 lokacija, njih devet je dosad usuglašeno.

U Gradu Zagrebu potvrđuju kako bi moglo doći do rješenja koje bi značilo da je stvorena pretpostavka za početak radova na prvoj od dvije sportske građevine od nacionalnog interesa (druga je Poljud u Splitu) za koje je u proračunu za naredne dvije godine osigurano 27 milijuna eura.

Grad Zagreb je upisan kao vlasnik zemljišta na kojemu je maksimirski stadion, kao i na okolne terene, te parking. U zemljišnim knjigama, međutim, stoji zabilježba kako Katolička crkva traži povrat svoje imovine. Postupak povrata koji se vodi pri gradskom Uredu za imovinske poslove završit će odbijanjem zahtjeva, što je, kaže Bačić, logično jer je prema zakonu država dužna obeštetiti Crkvu.

U vezi lokacija na kojima bi se gradile kvartovske crkve bitno je da su one u skladu s postojećim GUP-om, odnosno da bi se Nadbiskupiji dalo zemljište koje je ionako već predviđeno za javne i društvene, točnije vjerske sadržaje.

Ako bi parcela na kojoj bi se gradilo bila u privatnom vlasništvu, to znači da bi država isplatila vlasnika prema tržišnoj cijeni, a ako bi se pokazalo da je vlasnik Grad Zagreb, onda bi isplata išla Gradu.

Kada se cijeli postupak završi i postigne konačni dogovor, Grad Zagreb imat će čisto vlasništvo u Maksimiru, a Vlada će pokrenuti proces realizacije izgradnje stadiona u Maksimiru kao sportskog objekta od nacionalnog interesa, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.

Izgleda, dakle, da se ipak kreće, ali živi bili pa vidjeli… (G)