Ivo Cagalj/PIXSELL
Ivo Cagalj/PIXSELL

Pobjeda koja je trebala Hajduku

Vrijeme Čitanja: 4min | ned. 06.11.22. | 13:14

Bijeli su ponovno podsjetili da mogu pružiti bolju igru od one u prijašnjim utakmicama. Važna je za dojam u navijačkom puku, ali i promjeni u psihološkom momentu igrača u kojem su dojam i narativ bitno drugačiji od onog iz prijašnjih utakmica. Moglo se čuti da bi ta utakmica mogla biti početak nečeg što tek treba uhvatiti svoj kontinuitet. Na putu do ispunjenja ambicije potreban je svakako kontinuitet pobjeda, i one u sudačkoj nadoknadi, kao i one u kojima će dojam biti bolji, jer na kraju jedino će rezultat biti mjerilo.

Dojam je varljiv i često ovisi o osobnim uvjerenjima onog koji ga stječe. Razlikuje se dojam od promatrača do promatrača, a zaključak donesen na temelju osjećaja i osobnih preferencija ne mora uvijek biti potpun. Jednu stvar dva promatrača uvijek mogu gledati s dva gledišta, pozitivnog i negativnog ovisno o tome kakav osjećaj, tj. dojam dobivaju. Baš tako otprilike se donose zaključci kod rasprava o rezultatu, u ovom slučaju onom koji je Hajduk pružio tijekom ove polusezone.

Kad bi se vodili isključivo dojmom, tj. osjećajem, koji je često i iracionalan, možda bi gledali na dosadašnji dio sezone negativno. Izgubio se Superkup, grupna faza Konferencijske lige je izmakla porazima od Villarreala, igra nije zadovoljavajuća, padovi koncentracije koji su dovodili do spašavanja rezultata, pobjede u posljednjim sekundama, smjene trenera, priče i kritike oko suđenja, sve su to stvari koje utječu na dojam.

Međutim postoje i druge točke gledišta, na račun kojih se možda može doći i do racionalnijeg promatranja. Primjerice usporedba kluba unazad samo dvije godine, rezultata, momčadi, osvojenih trofeja, a možda i ne toliko daleko da se samo krene od tekuće sezone u kojoj imaju najbolji start otkako je Lige 10.

Da bi promijenili taj dojam s negativne sfere Hajduku je trebala pobjeda protiv Osijeka na Poljudu. Nije to bio jedini razlog zašto su Splićani trebali slaviti, ali za drugačiji psihološki moment u momčadi pa i navijačkom puku nedostajala je jedna takva utakmica. Tri boda su naravno nosila značajnu prednost za bijeg Osijeku na drugom mjestu i približavanje Dinamu, a uz to i držanju živom nadu u borbi za naslov.

Psihološki pad u momčadi bio je očit kroz nekoliko utakmica poput one u Šibeniku nakon koje je Valdas Dambrauskas bio bivši ili još bliže one u Kranjčevićevoj gdje je prosuta pobjeda i kad se ozlijedio kapetan Lovre Kalinić čiji će oporavak trajati najmanje do kraja sezone. Bilo je tu i pobjeda u zadnjim minutama koje se ovisno o dojmu mogu karakterizirati mučenjem ili karakterom pobjednika, ponovno ovisno o promatraču. O tom drugačijem psihološkom momentu bilo je govora i nakon Superkupa na koji se nije gledalo kao samo još jedan trofej, već kao na situaciju u kojoj bi pobjedom protiv Dinama koji isto igra najbolju sezonu imali pozitivniji psihološki trenutak.

Od početka sezone tek su u jednoj utakmici Bijeli odigrali od početka do kraja kao i sinoć protiv Osijeka te da su završili slavljem. Bila je dobra igra Bijelih i u Osijeku kad su poraženi pa su u drugom dijelu napadali, ali su poraženi s dva poništena zgoditka. Dobru partiju su pružili i u onom prvom poluvremenu derbija na Poljudu s Dinamom, a najbolja utakmica ove sezone koju su odigrali bila je protiv Vitorije na Poljudu.

Pobjeda protiv Osijeka podsjetila je na onaj Hajduk kakav smo gledali prošle sezone primjerice u pobjedama protiv Rijeke ili u derbijima s Dinamom. Imali su ponovno Bijeli taj pad nakon vodstva, ali trener Mislav Karoglan našao je rješenje ovaj put kako ga okrenuti. Pogodio je s izmjenama u trenutku kad je tempo bio u padu, a onda je stigla i 68. minuta u kojoj je Barišić držao Livaju, a uz to ga je i lopta pogodila u ruku koja je bila iznad glave. VAR se oglasio, ciparski sudac Antoniou Menelaus pogledao snimku i pokazao na bijelu točku. Izvođač je bio Marko Livaja koji je panenkom postigao svoj 50. gol za Hajduk, a nakon toga je na 3:1 povisio Jan Mlakar. I kod njegovog gola se VAR mogao uključiti, ali ne zbog njega, već Bralićevog povlačenja Livaje kod ubačaja Sahitija.

Konačnu ocjenu suđenja Ciprana dat će Sudačka komisija na račun koje smo od početka sezone mogli čuti niz kritika zbog suđenja domaćih sudaca i klubova koji su oštećeni. Kada i kako će riješiti problem toga da suci budu glavni akteri o kojima će se pričati ostaje nam tek za vidjeti. Na koncu se i ta priča svede na dojam promatrača u kojem svatko ima svoje viđenje.

Ono što nam dojam nalaže, ali i rezultat nakon ove utakmice je da bi Hajduk mogao pružiti dugoročnu priliku Mislavu Karoglanu. U nekim utakmicama imao je problem s ozljedama igrača, nekad igra nije bila na nivou, ali ono najbitnije otkako je preuzeo klupu nema poraza. Statistika kaže da ima sedam pobjeda i tri remija te 77.8 % osvojenih bodova u prvenstvu. Ovu momčad itekako dobro poznaje jer je ranije bio pomoćnik Jensu Gustafssonu i Valdasu Dambrauskasu, a s igračima odavno ima dobar odnos. Uz to je i ranije istican kao jedan od najperspektivnijih trenera, a pobjeda protiv Osijeka dodatno mu je podigla dionice.

Pobjeda protiv Osijeka ponovno je vratila dojam da Hajduk može pružiti i bolju igru od one u prijašnjim utakmicama. Moglo se čuti da bi ta utakmica mogla biti početak nečeg što tek treba uhvatiti svoj kontinuitet. Na putu do ispunjenja ambicije potreban je svakako kontinuitet pobjeda, i one u sudačkoj nadoknadi, kao i one u kojima će dojam biti bolji, jer na kraju jedino će rezultat biti mjerilo.



Tagovi

HajdukMislav KaroglanHNLNK OsijekMarko Livaja

Ostale Vijesti