Ovako bi trebala izgledati nova Skupština Dinama: Umjesto 80 bit će 60 članova, po modelu 28+28+3+1!?
Vrijeme Čitanja: 4min | uto. 13.06.23. | 19:24
Dinamova statutarna komisija blizu je rješenja za budućnost kluba, ali ostali su još neki, ipak bitni, proceduralni detalji
Dok su Dinamu nema glasnih vijesti o novim transfernim manevrima, Igor Bišćan priprema popis igrača, koji će se 19.lipnja odazvati na prvu prozivku i krenuti s pripremama. Kako sad stvari stoje, s Dinamom će na pripreme krenuti dobar dio igrača, kojima su završile posudbe, njihova sudbina rješavat će se tijekom ljeta. Možda se neki od njih i nametnu Bišćanu pa ostanu u svlačionici, u cijelom tom košmaru, koji je zadnjih godinu dana tutnjao kroz sve pore Maksimira, neki možda i nisu dobili pravu priliku, a Dinamo nema luksuz da nekoga otpiše bez razloga i kvalitetne procjene. Bit će to priča, koja će trajati, vjerojatno i do samog kraja prijelaznog roka.
Prouči cjelokupnu ponudu za nogomet na Germaniji i zaigraj odmah (Igraj odgovorno, 18+)
No, zato ima novosti oko novoga Statuta, koji će odrediti budućnost raspodjele vlasti u Dinamu i izgled nove Skupštine, koja je temelje svega ostaloga u klubu. Sastanci 'statutarne komisije' česti su i sadržajni, strane koje su u njoj zastupljene imale su u startu dosta različite poglede, rekli bismo i poneku figu u džepu. Međutim, kako doznajemo, sve su bliže dogovoru oko najvažnijeg detalja, izgleda i sastava same Skupštine. Prema aktualnom prijedlogu, koji bi uskoro mogao biti i definitivan, naravno, ako netko opet ne krene u neku drugu krajnost, nova Skupština imat će 60 umjesto dosadašnjih 80 članova. Tih 60 članova popunjavat će Skupštinu po načelu 28+28+3+1. Odnosno, 28 bi ulazilo s liste predsjednika kluba, 28 bi članovi birali neposredno na izborima, tri su predstavnika sponzora, a jedan predstavnik Grada. Postoji ideja, koja je također blizu prihvaćanja, da predsjednik kluba bira 51 posto Izvršnog odbora, a da četiri predstavnika u tom Tijelu budu iz redova članova odnosno navijača. U budućem Nadzornom odboru, odnos bi trebao biti 2:1 u korist kandidata iz redova članova/navijača. Razmatra se vrlo ozbiljno i uvođenje funkcije doredsjednika kluba, što dosad nije bio slučaj.
Ali, ipak je ostalo riješiti neke proceduralne, ali jako bitne detalje, jer, što se kaže, vrag uvijek leži u detaljima. Tako i dalje postoje prijepori oko toga treba li predsjednikovu listu amenovati 51 posto ili dvotrećinska većina budućeg Izvršnog odbora. Naime, ako je dovoljno 51 posto, to bi, u praksi, značilo kontinuitet aktualnog predsjednika, tkogod od u tom trenutku bio. Jer, ako sam predsjednik bira 51 posto IO-a, znači njegova 'lista 28' odmah bi dobila zeleno svjetlo, a s još tri glasa (vjerojatno sponzorska) imao bi većinu u Skupštini i tako si osigurao neprekidne mandate. Zato predstavnici navijača/članova inzistiraju na dvotrećinskom amenovanju Izvršnog odbora. Također, pitanje je i kako bi se popunjavale liste s neposrednih izbora. Naime, prema jednom prijedlogu, koliko god lista bilo na izborima (a može ih biti više), ona koja dobije najviše glasova davala bi svih 28 skupštinara. Što, donekle, jamči stabilnost i homogenost Skupštine, ali i daje vjetar u leđa listi, iza koje će stajati najviše članova. Međutim, je li i pravedno i posve demokratično da u slučaju da, primjerice, jedna lista dobije 51, a druga 49 posto glasova, što je u praksi moguće, svih 28 članova ulaze s ove pobjedničke liste, a s ove druge nitko!? Ili, što ako, recimo, budu tri liste i svaka osvoji nešto iznad 30 posto glasova, je li pošteno da ona koja je dobila najviše, a opet nedovoljno glasova, daje svih 28 skupštinara? A to će onda opet smanjiti broj onih koji će htjeti sudjelovati u izborima, birati ili biti birani, ako će u startu biti svjesni da njihovi članovi ne mogu pobijediti i ući u 'parlament'.
Druga je opcija da izbori budu poput saborskih, odnosno da se Skupština popunjava sa svake liste ovisno o broju glasova. Kao što vidimo iz svega ovoga, ostao bi i sličan princip kao dosad, Skupština bi birala Izvršni odbor, a on Skupštinu, samo u drugačijem omjeru, što je bila i glavna zamjerka dosadašnjem Dinamovm ustrojstvu. Ono oko čega nema prijepora, to je 'jedan kroz jedan' jest da će se 28 članova birati na naposrednim, članskim izborima, što jest velika promjena i veliki iskorak, ali, kao što vidimo, nije svejedno kako će to doista 'na terenu' i izgledati.
Još nije utanačeno niti tko bi imao pravo birati i biti biran, odnosno, imaju li to pravo svi članovi, ili će postojati neko ograničenje, poput vremenskoga (da članovi moraju biti članovi najmanje godinu, dvije, tri...), a ne zna se niti kad će biti sazvana Skupština, u starom sazivu, koja će i prihvatiti novi Statut. Što prije, ako može i prije početka nove sezone, kažu neki, nema žurbe, poručuju drugi, dok se posve ne ispeglaju svi detalji. U svakom slučaju, Mirko Barišić će do kraja odraditi ovaj mandat, a prvi put bi se Skupština po novom Statutu uz izbore punila početkom iduće godine, ali ako prođema većina ovog aktualnog prijedloga, Barišić bi i tada mogao nastaviti svoj kontinuitet još neko vrijeme većinom u Skupštini. To su ti detalji oko kojih se još raspravlja, a koji su izuzetno važni za izgled budućeg klupskog vodstva, dugoročno.