On je novi HIT napadač Serie A! I samo posljednji u nizu Milanovih katastrofalnih promašaja...

Iako je u sezonu krenuo dobro, djelujući u pojedinim trenucima i jako moćno, Napoliju se već u 7. kolu Serie A dogodio prvi poraz. U nedjelju ih je u Bergamu s 1:0 svladala Atalanta, pa se momčad Maurizija Sarrija u ranoj fazi našla na -4 od Juventusa, a on sam dao je pomalo neuobičajenu izjavu za početak listopada kazavši da će Scudetto opet put Torina.

No, ovo nije priča o trenutno dvama najvećim rivalima u utrci za talijanskim naslovom. Ovo je priča o momku koji je srušio Napoli ili preciznije, još jednom „otpatku“ Milana koji je zabljesnuo na nekoj drugoj adresi.

Njegovo ime je Andrea Petagna, samo mu je 21 godina, a gol protiv Napolija bio mu je već treći u četiri ovosezonska nastupa. Treba reći da snažni i 188 cm visoki napadač igra svoju praktički prvu pravu sezonu u prvoligaškom rangu, jer dosadašnjih nekoliko „participacija“ u Milanu te Sampdoriji gdje je kratko bio na posudbi, bile su tek simbolične.

Ono što je posebno zanimljivo jest da je Petagna tri pogotka, u pobjedama protiv Napolija i Crotonea te porazu od Lazija, zabio u svega 180 minuta na terenu. U prijevodu, zabija svakih sat vremena, a za tri gola bila su mu dovoljna tek četiri udarca prema suparničkim vratima.

Rođen u Trstu, Petagna je kao dječak došao u Milan, no pravu šansu nije dočekao. Upisao je poneki nastup u Serie A, jednom ušao s klupe i u Ligi prvaka, ali na San Siru na njega nikada nisu ozbiljno računali. Slali su ga po posudbama, uglavnom u drugoligaše (Latina, Vicenza, Ascoli), da bi ga ljetos uzela Atalanta gdje se, eto, brzo nametnuo. A trebao bi biti još bolji, s obzirom na zasad slabiju formu neučinkovitih konkurenata, čileanskog lisca Pinille i još jednog odbačenog Rossonera Paloschija.

Budući da je Petagna školovan igrač, koji se ranije iskazivao i u mlađim talijanskim selekcijama, ponovo se postavlja pitanje je li Milan donio još jednu krivu procjenu... Ovih dana baš je Pierre-Emerick Aubameyang, danas ponajbolji napadač svijeta, pričao o tome kako su ga na San Siru „šikanirali“ i uporno slali na (besmislene) posudbe.

„Bilo mi je teško na početku svake sezone. Dolazio bih u Milano i vrlo brzo odlazio. U prvoj sezoni sam bez pogovora prihvatio da je za mene najbolje da probam u Dijonu. Plan je bio da se iz druge lige plasiramo u elitni rang. Idućeg ljeta su me posudili Lilleu, a ja sam se nadao da ću se jednog dana vratiti na San Siro. Mislio sam: 'ako mi krene kako očekujem(o)'... Ali ne ide baš sve kao podmazano u životu. Poslije toga sam otišao u Monaco. I od tada su mi posudbe dosadile. Htio sam da me stave u jedan klub, da ne mrdam nikuda, da znam da ću tu igrati. Želio sam da mi rukovodioci vjeruju, a to mi se dogodilo u St. Etienneu“, kazao je Aubameyang i dodao:

„Pomalo žalim za Milanom. Vidio sam ljetos Adriana Gallianija na finalu Lige prvaka na San Siru. Bilo mi je drago što sam ga sreo. Njemu također. Čestitao mi je na svemu što sam postigao i rekao: 'Znam da se sad ne želiš vratiti, ali ako jednog dana poželiš, dobrodošao si kod nas'. Odgovorio sam: 'Bit će mi zadovoljstvo'.“

Sjajni Gabonac možda je jedan od zvučnijih primjera Milanovih katastrofalnih odluka, ali nikako nije jedini. Tu je recimo i Matteo Darmian kojem također nisu vjerovali, da bi on preko Palerma i Torina dogurao do talijanske reprezentacije i Manchester Uniteda. Tu su i Marco Borriello, Alessandro Matri i Luca Antonelli, redom igrači koje je Milan otpisivao kao svoje mladiće, a onda ih vraćao kao gotove igrače, nerijetko i za dobre novce... Tu je i Davide Astori koji nikada nije zaigrao u dresu Rossonera, a danas igra za Italiju, uz Fiorentinu i Romu u svojoj klupskoj biografiji.

Ove sezone, baš poput Petagne, briljira i Simone Verdi, 24-godišnjak koji je za Bolognu već zabio tri gola, od čega dva eurogola. Maknemo li se pak od isključivo onih koji su prošli Milanovu omladinsku školu, imamo i primjer Riccarda Saponare. On je na sebe skrenuo pozornost igrajući još u Serie B s Empolijem, nakon čega ga je Milan kupio za 4.000.000 eura. No, poslije svega osam nastupa dobio je ispisnicu i vraćen je u Empoli, gdje je posljednje dvije godine jedan od najboljih kreativnih veznjaka Serie A. Ne zaboravimo niti Sokratisa Papastathopoulosa, standardnog stopera Borussije Dortmund, odbačenog iz Milana poslije jedne sezone i pet nastupa.

Iz iste kategorije je i vjerojatno najveći Milanov promašaj ikada. Patrick Vieira dobio je manje prilika i od Saponare i Sokratisa, tek dvije utakmice u sezoni 1995/96. Kasnije je igrao za Arsenal, Juventus, Inter i Man City, a samo četiri godine nakon „odbijenice“ na San Siru bio je ponosni vlasnik svjetskog i europskog naslova s Francuskom.

Pametnom dosta.

(Foto: Atalanta Calcio / Action Images)