Ništa od 'jedan član, jedan glas'? Otkrivamo smjernice novog Dinamovog Statuta

"Novi Statut jedan je od prioriteta Dinama u budućnosti, uz stadion i promjene u nogometnoj školi", kazao je nakon prekida Skupštine prije osam dana, predsjednik Dinama Mirko Barišić. U međuvremenu, Dinamo je dobio novu Upravu, potom je osnovano i savjetodavno tijelo Mirka Barišića, a u najavi je i osnivanje povjerenstva za Statut. Tko će u njemu biti i tko će se sve baviti pitanjem novog Statuta, zasad još nije poznato, ali intencija je da u njemu budu ljudi iz kluba, kao i pravni i drugii stručnjaci izvan kluba, vjerojatno i predstavnici Dinamovih članova i navijača.

Sastavljanje Statuta kompleksan je posao, trebat će vremena i pameti da se pronađe najbolje rješenje, a ono što ljude, vjerojatno, najviše zanima, jest po kojem će modelu upravljanja Dinamo funkcionirati. Ono što je sigurno, po novom će Statut članovi imati pravo birati i biti biranu u Dinamovu Skupštinu, međutim, koliko se iz nekih neformalnih priča može razaznati, model 'jedan član, jedan glas', koji je bio moto navijačke borbe za demokratizaciju Dinama, ipak neće zaživjeti. U razgovorima oko toga ići će se u smjeru da se na izborima neposredno bira određen postotak skupštinara. Neki zagovaraju tezu da bi se na taj način trebalo birati barem polovica zastupnika u Skupštini, dok su nam drugi rekli da je optimalan omjer jedna trećina zastupnika biranih na izborima. Bit će to najteži izazov u izradnji Statuta, kako pomiriti tu želju članova za biranjem Skupštine, a opet zadržati njezinu stabilnost.

I, kako će se onda birati ostatak skupštinara, hoće li ih predlagati predsjednik Skupštine ili će se birati po nekom drugom modelu, to je zasad još uvijek enigma. Tu će trebati, naravno, jasno dogovoriti i zapisati u Statut tko može biti članom Skupštine, po kojem kriteriju ti ljudi mogu ući u najviše klupsko tijelo. Primjerice, ideja je da klupski zaposlenici više neće moći sjediti u Skupštini, jer takva situacija otvara niz pitanja, a vidjeli smo i zadnjih mjeseci, koliko su baš klupski zaposlenici bili na udaru, zbog svoje uloge u Skupštini. Hoće li zajamčeni dio zastupnika imati bivši igrači, hoće li u njoj po 'defaultu' biti predstavnik Grada, možda sponzora, to su točke o kojima će se sigurno pričati.

Neće valjda kao u proljeće 2018.? Rijeka je sad Dinamu i Čačiću ključ sezone

Čačić se igra sa sudbinom, rezultat mu je bio glavni adut, a kad njega nema...

Čačić: "U krizi smo, ne bojim se otkaza, imam previše godina! Šimić? Tek treba potpisati ugovor"

Također, jedna od bitnih stvari na kojoj će se sigurno poraditi, a koja će se definirati u Statutu, bit će kategorije članstva. I, onda će se odrediti koje od tih kategorija mogu birati ili biti birane u Skupštinu, jer, intencija je ipak da ne mogu baš svi članovi biti jednaki. Hoće li ih razlikovati duljina članstva u klubu ili visina godišnje članarine, to također još nije definirano, međutim, ta će priča oko kategorija članstva biti jedna od važnih stavki Statuta. I temelj načina izbora ljudi u Skupštinu. Pravilnik i članstvu i poslovnik rada Skupštine jedne su od glavnih odluka koje će omogućiti promjenu i provođenje novog Statuta.

Raspravljat će se i o Izvršnom i Nadzornom odboru. Naime, na stolu će biti i odluka da se ukine Izvršni odbor i da njegove ovlasti preuzme klupska Uprava, kao i ideja da u Nadzornom odboru umjesto troje sjedi više (vjerojatno pet) članova, od kojih bi se nekoliko njih također biralo na izborima među članovima kluba. Dok bi se za ostale donijeli jasni kriteriji (iskustvo, struka, obrazovanje...) tko može ući u to važno klupsko tijelo.

Uglavnom, ima dosta stvari koje novi Statut mora preciznije, jasnije i bolje definirati nego ovaj postojeći, a vidjelo se i u ovom turbulentnom razdoblju zadnjih mjeseci koliko je Statut manjkav, odnosno, pravno nesiguran i zbunjujuć. Pa će i neke postojeće članke i točke trebati mijenjati. Primjerice, onaj o kvorumu, da Skupštini mora nazočiti najmanje 41 zastupnik, odnosno polovina plus jedan od ukupnog broja članova Skupštine (80).

Postavlja se pitanje zašto računati preminule članove, odnosno one koji su izašli iz Skupštine, zašto ne račanti kvorum od broja aktivnih članova Skupštine. Jer, što se događa ako iz nekog razloga Skupština ostane bez 40 zastupnika? Po ovom sadašnjem Statutu to znači blokadu Skupštine, time i kluba... To bi se, dakle, isto moglo promijeniti, a trebat će se jasno odrediti i prema izbacivanju članova iz članstva, koje je bilo aktualno i popularno proteklih mjeseci i koje je izazvalo dosta različitih tumačenja.

No, ono osnovno, Dinamo će se novim Statutom, kako je i najavljeno, otvoriti više prema svojim članovima i navijačima, ali sigurno ne po modelu 'jedan član, jedan glas'. Razgovori i dogovori sa svim dionicima uskoro bi se trebali zahuktati.