Junak Šubićevca za Germanijak: "Hajduk je religija u mojem Biogradu, ali morali su mi čestitati"

Uhvatili smo ga nakon treninga. Prvo je Lovre Rogić popio kavu na Šubićevcu da bi se otpravio put Biograda. S posebnim guštom otišao je u svoje mjesto gdje se priznaje samo Hajduk. A upravo je taj Hajduk sinoć naletio na njegov zid. Na sve su načine pokušavali probiti Rogića, ali nije išlo…

“A išao sam malo kod svojih Torcidaša da ih čujem. A što će drugo nego da čestitaju. Rekli su mi da sam čuda radio na golu i da nema nikakvog spora. Sretan sam jer nije mala stvar dobiti Hajduka”, priča nam Rogić koji je dijete Biograda. U kadetima se priključio klubu sa Šubićevca, proveo tamo juniorski staž pa otišao u Njemačku.

“Imao sam poziv, trudio sam se Ali nisam se nekako snašao. Nakon godinu i pol sam shvatio da nema smisla i vratio se u Biograd. I onda je krenulo nekim uzlaznim putem. Biograd je tada bio u trećoj ligi, imali smo sjajnu sezonu iza sebe a ja sam bio prvi vratar lige. Pratili su to u Šibeniku i odmah me pozvali. Branio sam, ozlijedio se pa prepustio mjesto Labroviću. Kada je on otišao, dobio sam novu priliku i evo me”, kratko rezimira svoj put vratar koji danas ne zna kuda bi s komplimentima na svoj račun.

U tonu njegova glasa prepoznali smo da mu je i malo neugodno, pogotovo na konstataciju medija da je sinoć bio junak Šubićevca.

“Ma kakav junak?! Cijela momčad je zaslužna za ovaj uspjeh. Nekada oni izvuku mene, nekada ja njih. Tako funkcioniramo od prvog kola i zaista smo svi sretni ovakvim raspletom. Za Hajduk smo se dugo pripremali. Od posljednje utakmice prije pauze smo krenuli s pripremama. Znali smo da im ne igra Livaja koji je najbolji igrač HNL-a, a ne samo Hajduka. I to nam je svakako olakšalo, ali i bez toga znali smo kako su opasni i da su u naletu. Trener je imao neke svoje zamisli koje smo od prvog treninga usvajali i na kraju svaki zadatak koji je stavi pred nas - sproveli u djelo. Eto, to je formula ove pobjede. Naravno, i faktor sreće. Jer, možeš ti napraviti sve ali ako nemaš tu malenu dozu sreće, onda sve pada u vodu. A mi smo je imali jer smo je izazvali i zaslužili”, otkrio nam je vratar Šibenika.

S obzirom na to da je iz Biograda, pitamo ga je l' u njemu ima emocija za klub s Poljuda.

“A gledajte, zna se da u Biogradu nema navijača Šibenika. Nema niti Dinama. Svi su Hajdukovci i to je tako. Hajduk je religija u Biogradu. Otkada znam za sebe u mome gradu je Hajduk bio simbol. No, ja sam profesionalac i nisam nešto navijački obojen. Navijam za svaki naš klub kada igra u Europi a kod kuće za onaj koji me plaća i kojem sam na golu. Samo mislim na Šibenik i kako u svakom trenutku izvući iz sebe maksimum za dobrobit kluba”, sasvim iskreno će Rogić.

Šibenik se ovom pobjedom primakao sredini ljestvice. Gornji dom mu bježi za četiri boda a na Šubićevcu ne skrivaju ambiciju da je cilj završiti upravo u tom gornjem dijelu HNL-a.

“To je neki cilj i ambicija. Bez neke lažne skromnosti, mislim da imamo kvalitetu i uvjete da se približimo toj velikoj četvorki. E sada, kada dođemo do petog mjesta onda smatram da i to četvrto ne može biti nedostižno. A to bi već bio senzacionalan uspjeh. Međutim, idemo korak po korak. Neka ova pobjeda nad Hajdukom bude pravilo a ne izuzetak. Imamo dvije utakmice s Belupom, jedna je Kup. Pa idemo kod Dragovoljca… Puno je tu prostora i prilika, na nama je da iskoristimo”.

Što se osobnih ciljeva Lovre Rogića tiče, kratkoročno su oni vezani isključivo uz Šibenik. Pitamo ga za one dugoročne.

“Kao i svaki drugi, imam ambiciju napraviti u karijeri maksimum što mogu. Imam ljude koji se brinu o meni, agenta Alegića koji mi je svaki dan pri ruci i pomaže. Moje je da branim najbolje što mogu, na njemu je da iz toga sutra izvuče maksimum. Ne opterećujem se time, uživam u prvoligaškom nogometu i kamo sreće da bude još ovakvih dana”, poručio je junak Šubićevca.