Hajdukova strategija: Do 2027. dvaput prvaci, po jednom u grupi Lige prvaka i Europske lige

Hajduk je danas predstavio strategiju rada kluba za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Dokument koji se dugo čekao i najavljivao konačno je ugledao svjetlo dana, ukupno 80 stranica od kojih je najveći dio posvećen sportskom segmentu kluba.

„Rekao sam prije godinu dana da je strategija zajedništvo, kada budemo imali zajedništvo dobit ćemo i strategiju. Danas to konačno imamo, a što se tiče Hajduka ona je sažeta u pet točaka. To su jasna svrha djelovanja kluba, zatim određivanje prioriteta i pružanje zajedničkog fokusa, definiranje kako najbolje upravljati klubom, uspostavljanje sigurnosnih okvira za investicije kluba te usmjeravanje odluka i postupaka vodstva kluba za višegodišnje djelovanje prema cilju. Ona definira Hajduk kakav želimo da bude u idućem razdoblju“, rekao je među ostalim u uvodu predsjednik Hajduka Lukša Jakobušić. Potom je riječ dao prvom suradniku, članu Uprave Ivanu Matani koji je bio zadužen za izradu strategije. Jasno da je dokument od 80 stranica prije svega namijenjen klubu za internu upotrebu, samim time na današnjem predstavljanju javnosti su pokazane najvažnije smjernice strategije.

„Misija Hajduka je stalna borba za trofeje, pri tome djelujući u skladu s modelom uključenosti te brižno njegujući povijest i tradiciju naše zajednice“, stoji među ostalim u uvodnom dijelu strategije.

Riječ je potom dobio Gordan Kožulj, nekadašnji trofejni hrvatski plivač koji je u ime tvrtke Deloitte sudjelovao u izradi Hajdukove strategije. Govorio je Kožulj o planiranim specifičnim ciljevima koji su obuhvaćeni strategijom, istaknuo kao su oni mjerljivi kroz sportsku izvedbu, poslovnu izvedbu i financijsku izvedbu.

„Kada govorimo o sportskom rezultatu moramo biti svjesni financijskih kapaciteta. Postoji i situacija kada netko s manjim budžetom napravi rezultat i obratno. Hajduk je u protekle tri godine na drugom mjestu po budžetu, ali njegovi rezultati to ne pokazuju. Imali smo Lokomotivu koja je bila na drugom mjestu sa skromnim budžetom. Moguće je s manjim budžetom napraviti rezultat. HNL je četvrta najmlađa liga u Europi. Svi klubovi funkcioniraju na isti način, da bi pokrili budžete moraju prodavati mlade igrače. Hajduk mora razmišljati kako doći do budžeta od 20 milijuna eura da bi ostvario ciljeve“, rekao je među ostalim Kožulj.

Iznio je potom nekoliko zanimljivih usporedbi s klubovima iz Europe, po pitanju financija i uspjeha koji je ostvaren s budžetima sličnima Hajdukovom. Posebno je istaknuo da je analiza pokazala da igrači iz Hajdukove škole participiraju u igri oko 28 minuta u prosjeku što je po statistikama premalo.

„Imamo planirane specifične ciljeve kod sportske izvedbe. Iskorak je važan u HNL-u, cilj je do 2027. godine dvaput osvojiti prvenstvo te barem jednom Kup Hrvatske, a u ostalim sezonama biti drugi. Cilj je dvaput igrati kvalifikacije Lige prvaka i Europske lige, barem po jednom igrati grupnu fazu Lige prvaka i Europske lige, triput igrati skupinu Konferencijske lige, jednom šesnaestinu finala, jednom osminu finala. Cilj je da imamo momčad prosječne dobi od 24-26 godina te da svake godine u prvu momčad promoviramo dva igrača iz juniora“, iznio je Kožulj planove Bijelih za sljedećih šest godina.

Potom je za govornicu došao Andro Fistonić, pomoćnik sportskog direktora koji je najviše radio na razvoju sportskog dijela strategije.

„Pitanje svih pitanja je stil igre, kako definirati što je to „hajdučka igra“? Razgovarali smo s mnogima, od struke u klubu preko veterana, bivših trenera, bivših sportskih direktora. Napravili smo upitnik za članove koji je ispunilo 6700 članova, sve kako bi barem otprilike došli do toga kako želimo da Hajduk igra. Nećemo vjerojatno nikada potpuno dobiti ono što želimo, ali u analizi smo se vodili tradicijom i modernim trendovima. Ono što nikada ne smijemo dopustiti je da protivnik dominira, pogotovo na Poljudu“, rekao je među ostalim mladi Hajdukov nogometni stručnjak.

U izlaganju se dotaknuo načina i planova rada u mladim kategorijama, s naglaskom na razvoj igrača od dolaska u klub pa kroz sve kategorije. Pričao je i o važnosti skautske službe, praćenju djece iz regije s naglaskom na Dalmaciju. Jedan od planova je pronaći klub partner u kojem će se razvijati igrači koji su na kraju juniorskog staža, pod vodstvom trenera iz Hajduka, a da taj klub nije u istom rangu kao prva momčad. Govorio je Fistonić gotovo pola sata, a onda je riječ predao Gordanu Kožulju koji je nastavio predstavljati strategiju u smislu poslovne i financijske izvedbe.

 Istaknuo je kako je potreban napredak u radu skautske službe kao važnog segmenta koji osigurava dovođenje igrača čija vrijednost će pomoći održivosti kluba. Zatim je dodao kako treba raditi na poboljšanju sportske infrastrukture, od poboljšanja postojećih uvjeta do izgradnje kampa koja se ipak ne očekuje do 2027. godine. Za bolji rad kluba potrebno je dodatno raditi na marketingu te na sistematizaciji radnih mjesta.

„Važno je da strategija ima utemeljenje u financijama, a ono što mogu reći da je Hajduk u ovom trenutku stabilna organizacija. S budžetom od 13, 15 ili nekada 20 milijuna eura, a bez nekih opterećenja ili kostura iz ormara. Važno je da se u tom smjeru nastavi, izuzetno je važno srednjoročno financijsko planiranje. Proces planiranja znači sve, da znamo donijeti prave reakcije kada se nešto iznenadno dogodi. Sportski ciljevi su ulazni parametri za kvalitetno financijsko planiranje“, rekao je Kožulj prije nego je završio izlaganje.

Na kraju je predsjednik kluba Lukša Jakobušić zahvalio svima koji su sudjelovali na izradi strategije, dokumenta koji izgleda ambiciozno, vrijeme će pokazati koliko je provediv.

Piše: Vedran Pavičić