Germanijak doznaje: Nema (još) dogovora oko Dinamova Statuta, Barišićeva ekipa ne želi većinski članski model!
Vrijeme Čitanja: 4min | sri. 17.05.23. | 15:30
Članovi će sigurno imati pravo biranja, no prijepor se vodi oko toga treba li većina skupštinara biti izabrana neposredno. Dio radne grupe za Statut ima drukčiju ideju, iza koje se možda krije i nešto drugo
Prema nekom, optimističnom planu nakon ožujske Skupštine Dinamo je za dva, najkasnije tri mjeseca trebao imati novi Statut. Da ta priča, koja je po mnogima temelj daljnjeg Dinamovog djelovanja, dobije svoj rasplet prije ljeta i početka priprema za novu sezonu. U kojoj je ulog velik, naslov prvaka i plasman u Ligu prvaka onog idućeg ljeta, to su strateški Dinamovim ciljevi za idućih godinu dana. I, kad govorimo o Statutu, nije još uvijek nemoguće da do ljeta on bude izglasan, no, trenutno stavovi, koje prezentiraju članovi Radne grupe za Statut nisu sasvim na istoj valnoj duljini i razilaze se u krucijalnom detalju.
Prouči cjelokupnu ponudu za nogomet na Germaniji i zaigraj odmah (Igraj odgovorno, 18+)
Dakle, poznato je već odavno da se dio navijača i članova kluba već godinama zalaže za model 'jedan član, jedan glas.' I na tome je taj dio članova, uz potporu BBB-a, ustrajao sve do danas. Još u veljači, prije Skupštine, u Dinamu su neki viđeniji navijači predali zahtjeve za promjenama u Statutu, o kojima će se pričati nakon Skupštine. Između ostaloga, tražili su da 80 zastupnika u Skupštinu bira po načelu 51:49 posto, odnosno da 41 člana Skupštine biraju neposredno, na izborima, članovi kluba, dok će ostalih 39 skupštinara birati ili predlagati Izvršni odbor. Navodno je tada predloženo i da je uvjet za ulazak u Skupštinu na izborima, da svaki kandidat ima potpis određenog broja članova (10 ili više, ovisno o prijedlogu). Jedan od navijačkih prijedloga bio je da se kasnije Izvršni odbor i Uprava stope u isto tijelo, odnosno da to bude Uprava koju bi birala Skupština, a važan zahtjev bio je da Skupština poništi odluke o odricanju od odštetnih zahtjeva prema onima koji su oštetili klub. Naravno, u trenutku kad je borba za svaki glas na Skupštini bila na vrhuncu, kad je podrška navijača i povjerenika iz njihovih redova bila nužna Mirku Barišiću i njegovoj struji da pobijede Zdravka Mamića, dogovoreno je da će, u slučaju pobjede, nova maksimirska vlast raditi na novom Statutu, demokratizirati klub i promijeniti način funkcioniranja Dinama. Doista, nakon što je na Skupštini i nakon nje učvrstio vlast, Mirko Barišić i njegova ekipa osnovali su Radnu grupu za Statutu na čijem je čelu Vladimir Gašparović, a članovi su još Ognjen Naglić, Zdravko Kačić, Saša Pavličić-Bekić, Goran Đulić, Zrinko Čustonja, Dragutin Nemec i Ivan Nauković.
UŽIVO: Rijeka - Dinamo
Cjelokupnu ponudu uživo za utakmicu 35. kola hrvatskog nogometnog prvenstva između Rijeke i Dinama pronađite ovdje:
ODIGRAJ ODMAH!
Od prvog dana ta je radna grupa krenula vrlo ozbiljno i temeljito u razgovore o Statutu, razmotrili su brojne opcije i modele, svatko je sipao argumente za ovaj ili onaj model upravljanja, a sve u smjeru, kao što je rekao i sam Barišić nakon Skupštine, demokratizacije kluba, odnosno uključivanja većeg broja članova u upravljanje klubom. I, dva mjeseca kasnije Radna skupina još nije pronašla idealan model, a članovi te grupe razilaze se, dakle, oko jednog, vrlo važnog detalja. Znači, dio grupe koji je bliži navijačkim krugovima i dalje predlaže i inzistira na modelu 51:49 posto! I argumentiraju to željom i obećanjem o demokratizaciji kluba, a nje nema bez biranja većine skupštinara glasovima članova. Međutim, dio Radne grupe, koji je bliži Mirku Barišiću, ne prihvaća taj omjer. Već predlaže da članovi neposredno biraju 40 posto skupštinara, isto toliko, 40 posto, izabrali bi zajedno predsjednik i Izvršni odbor (koji trenutno ne postoji), 10 posto birali bi sponozori, a 10 posto iz redova bivših igrača i klupskih legendi. Postoji i prijedlog da se broj skupštinara smanji s 80 na 60 ili 50, ali svejedno, omjeri bi ostali isti.
Ono što je, dakle, jasno, jest da se svi slažu da se Skupština u većem omjeru nego dosad mora popunjavati neposrednim glasanjem članova kluba, to je ono što će se sigurno promijeniti u novom Statutu! I to je samo po sebi veliki korak naprijed, no, isto je tako i velika razlika u tih 10-ak posto, između dva prijedloga. Jer, u modelu 51:49 neposredno izabrani članovi imaju većinu i ono što se voli reći 'članovi i navijači odlučuju'. A u ovom 40:40:10:10 većinu ipak imaju predsjednik i klupska vlast, koje je onda vrlo teško smijeniti i kontrolirati. Nitko se, očito, ne želi tek tako odreći vlasti, prepustiti klub potpunoj demokratiziciji, može djelomična, ali uz još uvijek snažan i presudan utjecaj klupske vrhuške.
I, ne samo to, mnogi se pitaju leži li u tome i još uvijek pritajena želja za privatizacijom klubom pa se i Statutom želi stvoriti i temelj za ulazak nekog budućeg privatnog kapitalista, jer, ako bi sponzori imali pravo na 10 posto svojih skupštinara, ako bi predsjednik (tko god on bio) imao dobar dio svojih ljudi u Skupštini, tada bi članovi bilokakvim glasanjem teško mogli spriječiti i takav rasplet. Uglavnom, razgovara se, izmjenjuju argumenti, traži se model koji će zadovoljiti sve strane i koji bi trebao biti temelj i smjernica funkcioniranja Dinama u idućih puno godina. Neke stvari su već dogovorene, ali ostalo je riješiti tu najvažniju, ključnu! Hoće li doista na kraju svi biti zadovoljni?