Dossier sponzorstva: Španjolci na samom vrhu, Cityjev dres vrijedi više od Unitedovog i Liverpoolovog

U prvih 100-tinjak godina igranja suvremenog nogometa, danas najpopularniji sport na svijetu bio je ustrojen prema amaterskim postulatima, financiran tek od navijača te lokalne i područne samouprave koja je u nogometu i sportu vidjela sjajnu priliku za povezivanje sa zajednicom, ali i za širenje raznih političkih propagandnih poruka.

Tek u 70-tim godinama prošlog stoljeća dolazi do upliva ozbiljnijeg privatnog kapitala u nogomet, a do posvemašnje komercijalizacije 'najvažnije sporedne stvari na svijetu' dolazi tek u posljednjem desetljeću 20. stoljeća.

Ne računajući logo proizvođača sportske opreme, prva tvrtka koja je svoj logo otisnula na dres nekog zapadnoeurospkog nogometnog kluba bio je Jägermaeister, njemačka tvrtka koja se bavi proizvodnjom pića na biljnoj bazi. Popularni 'Jäeger' je 1973. odlučio sponzorirati tadašnjeg bundesligaša, a danas člana 2. Bundeslige Eintracht iz Braunschweiga za 500 tisuća njemačkih maraka na period od pet godina, donsono s 100 tsiuća maraka godišnje.

Eintracht se prije tog ugovora nalazio u velikim financijskim problemima, počeo je sve više zaostajati za najbogatijim njemačkim klubovima te se uprava kluba sjetila ‘ingenionzne’ ideje te je svoj tradicionalni logo lava odlučila zamijeniti logom jelena s križem između rogova, odnosno logom popularnog alkoholnog pića.

Međutim, cijela priča naletjela je na brojne prepreke. Njemački savez izričito se protivio tom potezu, čak je naredio sucima da ne započinju utakmice ako Eintracht na teren istrči s logom Jäegera, no DFB je naposljetku izgubio pravnu bitku te je do kraja sezone dopustio klubovima nošenje sponzorskih imena na dresovima. Nekoliko bundesligaša odmah je potpisalo lukrativne sponzorske ugovore sa svojim sponzorima čime su počeli otvarati vrata i klubovima ostalih zapadnoeuropskih liga za 'otvaranje' dresa generalnim sponzorima…

No, prije nego što krenemo dalje, rezimirajmo priču oko Eintracht Braunscwheiga i Jäegermaistera. To sponzorstvo trajalo je do 1987. godine, čak je klub pokušao promijeniti ime u Jägermaeister Braunschweig, ali im njemački savez nije dozvolio tu promjenu (i ovaj put nije izgubio pravnu bitku). Možda i bolje za Jägermaeister jer je Eintracht dvije godine kasnije ispao iz Bundeslige i više se nikada nije vratio u sami vrh njemačkog nogometa…

ENGLESKI SAVEZ TAKOĐER PRUŽIO OTPOR

Prvi engleski klub koji je na svoj dres stavio sponzorsko ime bio je današnji član šestog ranga engleskog nogometa i široj javnosti nepoznati Kettering Town koji je početkom siječnja 1976. na svoj dres otisnuo ime lokalnog sponzora Kettering Tyresa. Tadašnji direktor Kettering Towna pohvalio se da je dogovorio 'četveroznamenkasti' sponzorski ugovor što znači da je Kettering Town trebao zaraditi više od 1000 funti u vidu protuusluge nošenja sponzorovog imena na svojem dresu. No, The FA je taj potez odmah suspendirao pozivajući se na dokument iz 1972. koji zabranjuje stavljanje sponzora na dresove nogometnih klub.

Prvi profesionalni klub koji je poništio tu zabranu u Engleskoj bio je Liverpool koji je tada s tvrtkom Hitachi Energy dogovorio sponzorsku suradnju u vidu 100 tisuća funti na dvije godine, što znači da su Redsi u od 1979. do 1981. inkasirali 50 tisuća funti godišnje, što je za to doba bio veliki novac.

KAKVA JE SITUACIJA DANAS?

Samo usporedbe radi, Liverpool danas godišnje zarađuje 47 milijuna eura od generalnog sponzora Standard Chartereda koji stiže iz bankarskog sektora, a taj se iznos smatra prilično 'malim' u kontekstu najvećih nogometnih brendova današnjice.

Naime, što se tiče generalnog sponzora na prsima, od 10 najbogatijih klubova svijeta, Liverpool s Arsenalom i Chelseajem ima drugi najslabiji ugovor. Manje novaca od tri premierligaša, i to tek dva milijuna eura manje, inkasira Juventus (45 milijuna godišnje od Jeepa).

No, ako se zbroji iznos kojeg 10 najvećih nogometnih brendova dobije od generalnog sponzora i proizvođača sportske opreme (a koji ne mora nužno biti u ‘kešu’, već i u proizvodima i uslugama), Liverpool, jedan od prvih klubova koji je uveo sponzorstvo na dresu, drži uvjerljivo posljednje mjesto s ‘tek’ 82 milijuna eura koje dobije od Nikea (35 milijuna) i generalnog sponzora Standard Chartereda (47 milijuna).

Sljedeći na toj ljestvici je Juventus koji od Adidasa dobije 55 milijuna, a Jeepa, rekli smo, 45. Ukupno 100 milijuna Bayern je sedmi sa 60 milijuna od Adidasa i 50 od generalnog sponzora TComa (ukupno 110 milijuna), slijede ga dva lonodnska kluba, Arsenal sa 118 (71 Adidas + 47 Emirates) i Chelsea sa 137 (Nike 70 + 47 Telekomunikacijska kuća Three).

Top 5 otvara Manchester United sa 143 milijuna (88 Adidas + 55 Team Viewer), slijedi ga PSG sa 149 (80 Nike + 69 Qatar Arwais), a na trećem mjestu je, zanimljivo, Manchester City sa 155 milijuna (76 Puma + 79 Etihad Airways) koji tradicijski nije toliko 'jak' kao, recimo, njegov gradski rival ili Liverpool koji od sponzora inkasira gotovo duplo manje novaca.

Prva dva mjesta, očekivano, drže Real Madrid (190 milijuna ukupno) i Barcelona (175 milijuna). Oba kluba zarađuju isti iznos od generalnih sponzora Emiratesa i Spotifyja (70 milijuna godišnje), samo što Real Madrid dobije 15 milijuna eura više (115) od Adidasa nego što Barça dobije od Nikea (105). No, kako Barceloni ove godine ističe ugovor s američkim dobavljačem, lagano je moguće da idući ugovor bude dosta lukrativniji….

KAKVA JE SITUACIJA S HRVATSKOM?

Prvi hrvatski klub koji je otisnuo logo na svoj dres bio je zagrebački Dinamo i to 1968. godine, odnosno pet godina prije nego što je Einrtacht Braunschweig na svoj dres otisnuo logo Jäegermeistera. Te 1968. na Dinamovim je plavim dresovima osvanuo logo hrvatske tvrtke Ledo. Iako nema službenih podataka, smatra se da je Ledo bio jedan od prvih nogometnih sponzorstava uopće, a tog proljeća 1968. osvanuli su sponzorski logići i na dresovima Crvene zvezde, Partizana i Željezničara.

Iako je bila riječ o reklamiranju državnih tvrtki, tko bi rekao da će jedna socijalistička Jugoslavija biti toliko ‘ispred vremena’ u odnosu na kapitalističku Zapadnu Europu koja je s tom praksom, uz brojna protivljenja, krenula 1973., a ozbiljnije tek na prijelazu iz 70-tih u 80-te godine prošlog stoljeća.

Što se tiče suvremenog sponzorstva u HNL-u Germania se može pohvaliti sa sponzoriranjem dresa čak četiri Hrvatska prvoligaša – Istre 1961 koja ističe logo Germanije na prsima, dok Rijeka, Varaždin i Gorica ponosno nose naš logo na rukavima. 

O financijskim iznosima ne smijemo jer je ipak riječ o poslovnoj tajni…