Dolazak Čopa i odlazak Pašalića u ovom trenutku imaju istu vjerojatnost, želje i stvarnost ne pričaju isti jezik

Pritajila se Rijeka u medijskom prostoru posljednjih dana. Poraz od Radomlja (0-1) neki su dočekali 'na nož', jer Đalovićeva družina u prvoj pripremnoj utakmici u Čatežu (ukupno drugoj) protiv slovenskog prvoligaša nije izgledala najbolje, ali svima koji su uživo pogledali taj ogled jasno je kako poraz nikoga u klubu nije pretjerano zabrinuo. Momčad se rastrčala, igrači su dosta rotirali pozicije, a ozljede su se zaobišle. Što je, dakako, najvažnije u ovoj fazi pripremnog perioda. Uz ono klasično uigravanje i stvaranje mehanizama.

Prouči cjelokupnu ponudu za nogomet na Germaniji i zaigraj odmah (Igraj odgovorno, 18+)

Rijeka je opet utakmicu započela s Frukom u vrhu napada. A koliko god on bio izvrstan igrač, jasno je da to nije njegova pozicija i da tamo ne može pružiti svoje najbolje predstave. U sat vremena praktički nijednom nije bio u poziciji da ugrozi gol 'domaćina', a najviše od svega se istaknuo kad se duboko spustio po loptu pa ju onda naivno prodao i omogućio gostima kontranapad. Koji, na sreću Riječana, nije završio tako da je Zlomislić morao reagirati. U drugom dijelu utakmice (2x60 minuta) zaigrali su Dogan i Perica, ali ni s njima 'to nije bilo to'. Rijeka i dalje traži napadača, jer baš ta pozicija devetke najveći je problem momčadi s Kvarnera. Obrana, na čelu s kapetanom Smolčićem i iskusnim Majstorovićem (koji stvarno izgleda jako dobro) djeluje sjajno, ali malo će Riječanima značiti stotinu čistih mreža ako nitko od napadača neće 'zaprljati' protivničku.

Kao potencijalno rješenje napadačkih problema spominjao se Kristian Fućak, ali njega u klubu nisu uzeli u ozbiljno razmatranje. Navodno mu se zamjerilo što je onomad izabrao Osijek prije Rijeke. Što je isto zanimljivo budući da je Osijek prvo i osnovno Orijentu platio veću odštetu, a osim toga igraču ponudio bolje uvjete. Da je stasitom 26-godišnjaku Rijeka 'san' nije nikakva novost, ipak je odrastao na Grobniku gdje se Rijekine boje žive na jedan poseban način, ali on će sada put do Rujevice tražiti preko Pule.

Zakotrljala se potom i priča da se gleda nekog 'našeg stranca' (Ivanović, Pašalić...), ali najnovije vijesti koje donose Sportske novosti kažu da je Rijeka zainteresirana za kapetana Lokomotive Duju Čopa.

Iako bi iskusni napadač bio pojačanje, prvo pitanje koje se samo po sebi nameće je – koliko njegovo dovođenje, na stranu s kvalitetom koja je apsolutno neupitna, ima smisla? Jer, Čop će za manje od mjesec dana proslaviti 35. rođendan, a kako su prodajom Galešića u klubu jasno pokazali kako napad na prvo mjesto nije visoko na listi prioriteta, Čopov potencijalni dolazak nije tako lako za razumjeti. Na stranu sad što ne živi Rijeku, što je igrao i za Hajduk i za Dinamo i što mu Rijeka ne predstavlja ništa više od običnog poslodavca, ali Čopov dolazak istovremeno bi 'ugušio' Dogana i Pericu te bi se sve ono što su Đalović i ostatak društva dosad uigravali – bacilo niz rijeku. Fruk bi se vratio na mjesto polušpice, Janković bi, pretpostavljamo, otišao lijevo, dok bi na klupu preselio Djouahra. Koji bi tako posljednjih pola godine na Kvarneru imao 'plaćeni godišnji'. Rukavina? Status od kojeg je pobjegao iz Dinama sada bi ga zatekao u Rijeci...

Povrh svega, valja reći kako se u cijeloj priči nešto pita i Lokomotivu. Koja je ove zime Čuića pustila u Goricu, a Toškovića u Nikšić. Rijeka ima problema s napadačima? Istina, ima ih, ali ima ih i Lokomotiva. I njihovi su problemi još veći, a potencijalna 'suša pogodaka' mogla bi biti još opasnija. Rijeci pad s prvog na drugo, treće ili četvrto mjesto neće puno toga promijeniti, ali Lokomotiva si nazadovanje za nekoliko pozicija ne može priuštiti. Sedmo mjesto naoko izgleda 'probavljivo', ali posljednja Gorica ima tek četiri boda manje...

Rastrčavanje bez efikasnosti: Rijeka poražena od Radomlja, debitirao Škorić

Bilo kako bilo, Čopov transfer sve je samo ne 'na korak od' realizacije, ali u prijelaznom roku nema izričitog da (ili izričitog ne) sve dok neki igrač ne odradi službeno slikanje s novim dresom u rukama, stoga se ni s čime ne treba zaletavati.

A kad smo kod zaletavanja, ovih dana malo su se zaletjeli talijanski novinari koji su rekli kako Rijeka traži pet milijuna eura za Marca Pašalića koji je, kako oni navode, na meti Verone. No, pet milijuna eura? Pa zar se nije prije tjedan, dva odbilo dva milijuna eura za Dejana Petroviča? Ako je to istina, onda novac, više, nije problem. I onda bi igrač kao što je Pašalić trebao ići za još veću cifru. Ili nam je nešto promaknulo?

U svakom slučaju, ulazni transfer Čopa i izlazni transfer Pašalića u ovom trenutku imaju istu vjerojatnost da će se dogoditi. Koja, dakle, nije nula, ali nije ni nešto visoka. Želje i stvarnost na Kvarneru ne pričaju isti jezik već neko vrijeme, što u prijevodu znači da je sve – iznenađenje. Pašalić u Veronu – iznenađenje. Čop u Rijeku – još jedno iznenađenje. A najveće iznenađenje bilo bi kad bi se vode primirile i kada do kraja prijelaznog roka više ne bi bilo dolazaka i odlazaka. Naročito odlazaka, koji više ne bi trebali biti neophodni (uostalom, sve se vidi na primjeru Petroviča). Ili nam je, još jednom, nešto promaknulo?