Dinamova laž o naslovu okončana u Puli. Garcia, Bjelanović i pola Istre odmah autobusom za Zagreb!

Dinamo je potonuo, u Puli dotaknuo dno, iako kažu da dno uvijek može biti dublje. No, nakon ovog poraza, nakon ovog šamara, nogometne lekcije koju je Modrima očitala Istra (3-0) teško će se oporaviti. Istra je igrala polufinale Kupa? Nije tako izgledalo na Drosini, više se činilo da je Dinamo odigrao u srijedu 120 minuta. Ne u Kupu, nego na Bernabeuu protiv Reala! U utakmici, koju je trebala dobiti, uzeti tri boda, pogotovo jer su Modri znali da je Hajduk slavio u Koprivnici i otišao na osam bodova prednosti, momčad Fabija Cannavara nije samo u vodu bacila jednu od zadnjih šansi za naslov prvaka, već i ugled. Osim one dvije-tri prilike na početku, kad je Stojkovićev udarac zaustavio Majkić, a Kulenovićev pokušaj glavom i Baturinin s 20 metara završili pokraj gola, Istra je bila ta u čijoj je igri pulska publika stvarno uživala. Lekcija jednostavnog nogometa, lekcija kako izgleda momčad čiji trener ima ideju, viziju i kojega momčad slijedi. Sve ono što Fabio Cannavaro i njegov Dinamo nisu imali u Puli. I nemaju čitavo proljeće!

Odigraj na svoje favorite u širokoj ponudi na Germaniji (Igraj odgovorno, 18+)

Promijenio je Talijan, velike igračke i skomne trenerske karijere, trojicu igrača u startnoj postavi, umjesto Sučića, Kange i Mmaeea zaigrali su Galešić, Ademi i Kulenović, Theophile je otpao već prije, ali ništa time nije dobio. Ni u jednom trenutku Dinamo nije izgledao kao da može, kao da želi pobijediti u ovoj utakmici. Dinamov 'visoki presing', koji je Cannavaro toliko uigravao, raspao se već u prvim koracima, Istrijani su izlazili iz svoje polovice kako su htjeli. Probijali linije kratkim dodavanjima, kontrama, dolazili pred Nevistića kako su htjeli. Curilo je po lijevoj Dinamovoj strani, ispadao je Franjić, zahvaljujući svojoj (ne)kvaliteti i Pjacinoj indolentnosti, vezni red nije postojao. Lisica i Rozić izgledali su kao Vinicius i Rodrygo, Radošević i Lončar kao Modrić u jednom. Tako je pao i prvi gol, Rozićeva povratna i Lončarova egzekucija. A Koski, koji igra u velikoj formi i najveće je otkriće HNL-a ove sezone briljirao je poput Puyola u najboljim danima. Plavokos poput Bernauera, samo nešto bolji. Odnosno, puno bolji i puno jeftiniji! Možda su njega skautirali pa se svojevremeno zabunili, sve je moguće. Jer, u Dinamu je stvarno sve moguće pa i to da ključnu utakmicu odigra ispod svih razina. Ne svojih, nego razina većine HNL momčadi! Sramota, blamaža, sami birajte riječ. Ako baš želite, dat ćemo vam mi jednu. Nećemo je napisati, jer ipak držimo neku razinu, ali proguglajte što na rumunjskom znači pula. E, tako je Dinamo odigrao!

Predsjednik Velimir Zajec, predsjednik Uprave Zvonimir Manenica, jedan do drugoga u loži, kraj njih članovi Uprave i Izvršnog odbora, vjerojatno su se crvenjeli, jer, morali su, trebali su. Ovaj Dinamo na terenu s Dinamom uopće nema veze. Ni kemijom, ni izvedbom ni kvalitetom. Neka se i oni pitaju jesu li gdje pogriješili, dogovornost je i njihva. Pokušao je nešto Cannavaro promijeniti u poluvremenu, uveo je odmah trojicu, Sučića, Petkovića i zaboravljenog Mbukua, ali ništa to nije donijelo. Sučić je glavom već u Interu, Petković još nespreman, spomenimo i Baturinu, koji isto kao da je već otišao. A Mbuku... Tko? Ne igra, zaleđen je na klupi i sad bi trebao okrenuti utakmicu? Mister Fabio, potpuno ste se izgubili.

Onda je Lončar zabio i drugi pogodak, opet je Dinamova obrana ostala ukipljena, Maurić je na isti način kao Rozić proigrao Lončara, on pucao, Torrente skrenuo u gol. Pogodak ili autogol, svejedno! Ušao je s klupe Lawal pa i on zabio, naravno, bio je sam dok je pucao, kao konačan dokaz Dinamova raspada. Još su domaćini svašta i promašili. I kraj nade, zapravo, kraj laži o naslovu prvaka Modrih. Da, matematika još postoji, ali kako Dinamo igra, teško je pojmiti da se iz ovoga može izvući. Stvarno bi se rivali morali negdje gadno poskliznuti, pucati si u koljena. A što se brojne i visoke delegacije Dinama tiče, valjda su nakon utakmice pomirili neke nesuglasice i donijeli zajedničku odluku. Zante koju, a možda da su u autobusu za Zagreb poveli Gonzala Garciju, zašto ne i Sašu Bjelanovića za sportskog direktora. A kako su izgledali na terenu, mogli bi i komotno pola momčadi Istre; Koski, Rozić, Lisica, Maurić... Za ovaj Dinamo, bili su svi oni space shuttle!

Istra 1961 - Dinamo 3-0

Pula. Stadion: Aldo Drosina. Gledatelja: 4685. Sudac: Mateo Erceg (Pristeg). Pomoćnici: Hrvoje Radić (Split) i Luka Pajić (Rijeka). VAR: Mario Zebec (Cestica). AVAR: Luka Kurtović (Osijek).

Istra 1961 (4-3-3): Majkić - Valinčić, Koski, Marešić, Heister - Lončar (od 87.Ćalušić), Radošević, Maurić - Lisica (od 74. Kadušić), Gagua (od 87.Fućak), Rozić (od 64.Lawal). Trener: Gonzalo Garcia.

Dinamo (4-2-3-1): Nevistić - Pierre-Gabriel, Galešić, Torrente, Franjić - Mišić, Ademi - Stojković (od 83. Hoxha), Baturina (od 61.Kanga), Pjaca - Kulenović. Trener: Fabio Cannavaro.

Strijelci: 1-0 - Lončar (22., Rozić), 2-0 - Lončar (54., Maurić), 3-0 - Lawal (68., Lisica)

Žuti kartoni: Gagua, Kadušić; Stojković, Mišić, Pierre-Gabriel

Crveni kartoni: