
Brojke pored kojih se i najveći skrivaju: Šest SP-a, tri medalje, a samo dvije zemlje imaju više odličja u zadnjih 28 godina!
Vrijeme Čitanja: 4min | pet. 05.12.25. | 20:21
Zaista je teško dočarati koliko su hrvatski uspjesi veliki
Hrvatska nogometna reprezentacija će u SAD, Kanadi i Meksiku nastupiti na svom sedmom svjetskom prvenstvu, a zvuči gotovo nevjerojatno da su Vatreni u dosadašnjih šest nastupa čak tri puta osvajali medalje.
Hrvatska reprezentacije je osvojila srebro (2018) i dvije bronce (1998, 2022), dok je tri puta zapela u skupini (2002, 2006, 2014). Nije nas bilo tek 2010. u Južnoj Africi.
Zanimljivo, svaki put kada bi hrvatska vrsta prošla skupinu, osvojila bi medalju.
Hrvatska je na svjetskim prvenstvima odigrala ukupno 30 utakmica, ostvarila je 17 pobjeda, četiri puta je remizirala, a devet puta izgubila.
Ukupno smo igrali protiv 22 suparnika, najviše protiv Argentine, Brazila i Japana, po tri puta.
Prva utakmica "Vatrenih" na svjetskim prvenstvima je 3-1 pobjeda protiv Jamajke 14. lipnja u Lensu 1998. godine.
Najveću pobjedu ostvarili smo u Brazilu 2014. porazivši u Manausu Kamerun sa 4-0, dok su Vatreni najteže stradali od Argentine (0-3) u polufinalu posljednjeg World Cupa.
Hrvatska je debitirala na svjetskim prvenstvima 1998. u Francuskoj. Na 'Coupe du Mondeu' odabranici Miroslava Blaževića su dobili Jamajku (3-1), a potom i Japan (1-0). U posljednjem susretu u skupini izgubili smo od Argentina (0-1) osvojivši drugo mjesto u skupini. U osmini finala "Vatreni" su porazili Rumunjsku (1-0), a u četvrtfinalu Njemačku (3-0). Francuska je u polufinalu bila bolja (2-1), a u dvoboju za broncu Hrvatska je pobijedila Nizozemsku (2-1).
Osim brončane medalje, hrvatski nastup u Francuskoj obilježio je i Davor Šuker postavši najbolji strijelac SP-a sa šest golova.
Nakon francuske bronce, hrvatska reprezentacija četiri godine kasnije u Japanu i Južnoj Koreji pod vodstvom Mirka Jozića nije uspjela proći skupinu. Nažalost, hrvatski su nogometaši startali porazom od Meksika (0-1). Uslijedila je pobjeda protiv Italije (2-1), te poraz od Ekvadora (0-1).
Nakon neuspjeha na Svjetskom prvenstvu u Japanu i Južnoj Koreji 2002. godine, hrvatska reprezentacija niti u Njemačkoj 2006. nije prošla skupinu. I ovoga puta smo imali sve u svojim rukama, pobjeda protiv Australije u zadnjem kolu bila nam je dovoljna za osminu finala no susret je završio 2-2. Na otvaranju su odabranici Zlatka Kranjčara izgubili od Brazila sa 0-1, dok je ogled protiv Japana završio bez golova.
Nakon što je propustila Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010. godine, Hrvatska se ponovo ukazala na velikoj smotri u Brazilu 2014. godine. Izbornik je bio Niko Kovač, očekivali smo prolaz skupine, ali još jednom smo zapeli u prvom krugu natjecanja.
U prvom kolu Hrvatska je izgubila od domaćina Brazila (1-3), potom je deklasirala Kamerun (4-1), da bi u zadnjem kolu izgubila od Meksika (1-3).
Uslijedila je Rusija koja je iznjedrila najveći uspjeh u povijesti hrvatskog nogometa.
Odabranici Zlatka Dalića su u skupini pobijedili Nigeriju (2-0), Argentinu (3-0) i Island (2-1). U osmini finala je nakon velike drame izborena pobjeda protiv Danske nakon izvođenja jedanaesteraca. I u četvrtfinalu su odlučivali kazneni udarci, a Vatreni su porazili Ruse. U polufinalu je nakon produžetaka srušena Engleska (2-1), da bi u finalu Francuska bila bolja sa 4-2. Luka Modrić je proglašen najboljim igračem turnira.
Četiri godine kasnije uslijedilo je novo "hrvatsko čudo". Premda je nakon "ruskog srebra", bilo teško očekivati novu medalju, Vatreni su još jednom su zadivili svijet osvojivši treće mjesto.
Hrvatska je otvorila turnir remijem protiv Maroka (0-0), uslijedila je 4-1 pobjeda protiv Kanade, te "nula" protiv Belgije što je bilo dovoljno za osvajanje drugog mjesta iza Maroka i prolaz dalje.
U osminu finala Dalićeva ekipa je boljim izvođenjem jedanaesteraca pobijedila Japan (3-1), u četvrtfinalu je pao Brazil, također nakon udaraca s bijele točke (4-2), da bi u polufinalu izgubili od kasnijeg svjetskog prvaka Argentine (0-3). U susretu za treće mjesto s druge strane je ponovo stajao Maroko, ovoga puta Hrvatska je pobijedila sa 2-1.
HRVATSKI PLASMANI NA SP:
Francuska 1998 – 3. mjesto
Japan/Južna Koreja 2002 – skupina
Njemačka 2006 – skupina
Brazil 2014 – skupina
Rusija 2018 – 2. mjesto
Katar 2022 - 3. mjesto
Dodajmo i da su od 1998. godine, samo Francuska i Njemačka osvojile više medalja od Vatrenih.
Otkako je hrvatska reprezentacija debitirala na svjetskim prvenstvima u Francuskoj 1998. godine svega 10 reprezentacija je osvojilo barem jednu od medalja - Francuska, Brazil, Njemačka, Hrvatska, Italija, Španjolska, Nizozemska, Argentina, Belgija i Turska.
Najviše medalja, po četiri osvojili s Francuzi i Nijemci, Hrvatska je druga s tri medalje, po dvije medalje osvojili su Brazil, Argentina i Nizozemska, a po jednu Italija, Španjolska, Turska i Belgija.
U razdoblju od 1998. pa do danas, najuspješniji su Tricolori s dva zlata (2018, 1998) i dva srebra (2024, 2006). "Elf" je osvojio svjetski naslov (2014), srebro (2002) i dvije bronce (2006, 2010).
Brazil ima zlato (2002) i srebro (1998), baš kao i Argentina, koja je World Cup osvojila 2022. a ima i srebro iz 2014.
Španjolci i Talijani imaju po jedan svjetski naslov, Furija je slavila 2010. u Južnoj Africi, a Azzurri 2006. u Njemačkoj.
Nizozemci imaju srebro (2010) i broncu (2014), Belgija je jednom bila treća (2018), baš kao i Turska (2002).
Ukupno gledano kroz povijest svjetskih prvenstava najuspješniji su Brazilci s pet naslova, Njemačka i Italija su po četiri puta bili svjetski prvaci, Argentina tri puta, Francuska i Urugvaj po dva, a Španjolska i Engleska po jednom.
OSVAJAČI MEDALJA OD 1998.
FRANCUSKA - dva zlata (1998, 2018), dva srebra (2006, 2022)
NJEMAČKA - zlato (2014), srebro (2002), dvije bronce (2006, 2010)
BRAZIL - zlato (2002), srebro (1998)
ARGENTINA - zlato (2022), srebro (2014)
ITALIJA - zlato (2006)
ŠPANJOLSKA - zlato (2010)
HRVATSKA - srebro (2018), dvije bronce (1998), 2022)
NIZOZEMSKA - srebro (2010), bronca (2014)
BELGIJA - bronca (2018)
TURSKA - bronca (2002)
(Hina)


.jpg.webp.webp.webp)














